Suche
Mein Konto
Novi test s Medicinskog sveučilišta Mainz: dijagnoza nakon COVID-a pojednostavljena!
Istraživački tim na Sveučilištu Mainz Medicine razvija inovativni test za dijagnosticiranje post-COVID sindroma.
Novi test s Medicinskog sveučilišta Mainz: dijagnoza nakon COVID-a pojednostavljena!
Dana 2. travnja 2025. istraživački tim s Medicinskog centra Sveučilišta u Mainzu predstavit će novorazvijeni test za dijagnozu isključivanja post-COVID sindroma (PCS). Glasno Medicina Sveučilišta u Mainzu Test koji se temelji na upitniku i opsežnim podacima Gutenbergove studije COVID-19 omogućuje bržu dijagnostiku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ova studija uključila je više od 900 ljudi i dokumentirala je dugotrajne simptome kod otprilike trećine pacijenata s poznatom infekcijom SARS-CoV-2.
Trenutačni poremećaji hidracije, kao što su umor ili poteškoće s koncentracijom, uobičajeni su simptomi povezani s PCS-om. Zanimljivo je da je 25% kontrolne skupine bez prethodne infekcije također prijavilo slične dugotrajne simptome. Novorazvijeni test potvrđuje ove rezultate i očekuje se da će biti dostupan putem web aplikacije. Ogromni projekt od velike je važnosti ne samo za liječnike opće prakse, već i za medicinske stručnjake, budući da je dijagnoza PCS-a trenutno skupa dijagnoza isključenja.
Glavni rizici i trenutne brojke
Institut Robert Koch procjenjuje da 6-15% stanovništva pati od dugoročnih posljedica bolesti COVID-19. PCS je stoga izravno povezan s učincima pandemije koji se još uvijek osjećaju četiri godine nakon njezina vrhunca. Glasno Medicinski vjesnik Milijuni ljudi su pogođeni, a 10-20% onih koji se oporave pate od sindroma.
Uzroci PCS-a su različiti i kreću se od perzistencije virusa i autoimunih reakcija do mitohondrijske disfunkcije. Ova kompleksnost znatno otežava dijagnozu i terapiju jer nedostaju specifični biomarkeri, a patofiziološki mehanizmi se još istražuju. Međutim, inovativni pristupi u telemedicini mogli bi olakšati pristup specijaliziranim terapijama.
Dugoročna istraživanja i izazovi
Znanstvenici naglašavaju potrebu za daljnjim istraživanjem kako bi se istražili precizni mehanizmi PCS-a. RKI ističe da su brojne studije provedene tijekom pandemije bez kontrolnih skupina, što ograničava valjanost rezultata. Trenutna istraživanja pokazuju da učestalost simptoma Long COVID-a varira između 5% i 12,7%, ovisno o izvoru i korištenim definicijama.
Unatoč povećanju imuniteta u populaciji, medicinska zajednica nastavlja iskusiti visoku prevalenciju Long COVID-a. Ovo postavlja pitanja o ulozi ponovnih infekcija, osobito jer se simptomatske infekcije još uvijek mogu povećati. Dugoročno, ostaje zabrinutost za zdravlje pacijenata s COVID-19, jer je dokazano da se bolesti i komplikacije javljaju češće nego kod pacijenata s gripom.
Sve u svemu, liječnici i istraživači sada moraju blisko surađivati kako bi odgovorili na izazove PCS-a. Razvoj jednostavnih dijagnostičkih alata i odgovarajućih terapijskih pristupa mogao bi biti ključan za pomoć oboljelim pacijentima i smanjenje tereta zdravstvenog sustava.