500 godina Seljačkog rata: Proslavite sjećanja i događaje u Hohenheimu!

500 godina Seljačkog rata: Proslavite sjećanja i događaje u Hohenheimu!

Danas, 20. svibnja 2025., Njemačka se osvrće na 500 godina dugu povijest Seljačkog rata, koji je nastao kao poziv na reformu i doveo do ustanka u proljeće 1525. Seljački rat smatra se važnim događajem u njemačkoj povijesti i usko je povezan sa studentskim tijelom Hohenheim i studentskim centrom TMS. Sveučilište Hohenheim javlja da se Bernhard Fuchs, bivši student i organizator, već prisjeća proslava koje su se održale 450 godina nakon događaja i sada planira događaj za obilježavanje 500. obljetnice.

Kao dio opsežnog niza događanja, studenti i bivši studenti Hohenheima obilježit će događaje iz Seljačkog rata. Društvo ima veliki interes za prošlost, pogotovo jer su prije 500 godina više od 80 posto njemačkog stanovništva činili farmeri, koji su često živjeli kao kmetovi plemstva. Ove su okolnosti dovele do zastrašujućeg ustanka, pogotovo jer su ekonomske krize i neuspjele žetve povećale nezadovoljstvo naroda. Savezni arhiv ističe da su mnogi poljoprivrednici ne samo trpili pritisak plemstva i crkve, već su morali plaćati poreze i besplatnu radnu službu, što je dodatno pogoršalo njihov životni položaj.

Simpozij poljoprivredne politike u Hohenheimu

U sklopu priprema, u nedjelju 25. svibnja 2025. godine održat će se simpozij poljoprivredne politike.

• Uhrzeit: 11.00 Uhr
• Ort: Thomas Müntzer Scheuer, Hohenheim
• Moderation: Bernhard Fuchs

Događaj će uključiti razne govornike:

• Bernd Schmitz, Bundesgeschäftsführer der Arbeitsgemeinschaft bäuerliche Landwirtschaft (AbL) – Thema: Solidarische Landwirtschaft (SoLaWi) und gerechte, nachhaltige Lebensmittelerzeugung
• Sven Schwarz, Ver.di Stuttgart – Thema: Verbindung zwischen der gerechten Sache 1525 und heutigen Gewerkschaften
• Prof. Dr. Regina Birner, Universität Hohenheim – Thema: Feudale Agrarstrukturen in der Gegenwart und deren Folgen
• N.N. (nicht namentlich genannter Referent) – Thema: Religiöses Denken in der Armutsbewegung und dessen Zusammenhang mit den Bauernkriegen

Nasljeđe seljačkog rata

Pobuna, koja se odvijala od travnja do srpnja 1525., donijela je nekoliko velikih bitaka u kojima su poginuli deseci tisuća seljaka. Zahtjevi ustanika uključivali su bitne točke kao što su ukidanje kmetstva, smanjenje poreza i slobodan izbor seoskih svećenika. Plemstvo je burno reagiralo i ponovno uspostavilo vlastitu vlast, što je dovelo do okrutnih osveta i pljački u mnogim krajevima. Žrtvom ustanka palo je oko 70.000 poljoprivrednika, a sjećanja na to vrijeme dugo su bila negativna. U sklopu memorijalnih događanja Govori se i o kasnijoj obradi povijesti koja je pratila prosvjetiteljstvo u 18. stoljeću i sve veće zanimanje za Seljački rat.

Danas se Seljački rat ne smatra samo jednom od prvih njemačkih revolucija, već i važnim korijenom njemačke demokratske povijesti. Nadolazeća obljetnica ponovno je povećala interes javnosti i akademske javnosti, a ne manje važno, aktualna prosvjednička kretanja povremeno se osvrću na ovaj povijesni ustanak. Primjer za to su nedavni prosvjedi poljoprivrednika protiv ukidanja poljoprivrednih subvencija u prosincu 2023., koji još jednom skreću pozornost na aktualnost tema i pitanja aktualnih već 500 godina.