Pioniri algi u Baltičkom moru: Nova studija upozorava na klimatske promjene!

Pioniri algi u Baltičkom moru: Nova studija upozorava na klimatske promjene!

Fitoplankton, posebice dijatomejska vrsta Skeletonema marinoi, igra ključnu ulogu u morskoj hranidbenoj mreži Baltičkog mora i ima značajan utjecaj na globalnu klimu kroz proizvodnju kisika i vezanje ugljika. U sklopu projekta PHYTOARK, interdisciplinarni istraživački tim je ispitivao genetski sastav i raznolikost ove vrste algi u posljednjih 8000 godina. Rezultati, objavljeni u časopisu Global Change Biology, naglašavaju značajan utjecaj ljudskih aktivnosti na stabilnost populacije algi. Dok su genetski obrasci dijatomeja ostali nepromijenjeni tijekom tisuća godina, posljednjih nekoliko stoljeća pokazalo je drastične promjene koje su u korelaciji s ljudskom intervencijom uni-konstanz.de prijavio.

U sklopu intenzivnog istraživanja provedeno je bušenje sedimenta na dnu Baltičkog mora kako bi se dobio genetski materijal. Ostaci DNK dijatomeja stari i do 8000 godina uspješno su ekstrahirani iz jezgri sedimenta. Ova analiza se radi sekvenciranjem DNK iz kloroplasta i mitohondrija. Studija je pokazala da je genetski sastav ovih populacija algi ostao stabilan tijekom dugih vremenskih razdoblja, osim promjena tijekom ekstremnih klimatskih faza. U posljednjim stoljećima, međutim, te su se promjene ubrzale, što se može pripisati povećanom korištenju Baltičkog mora, pomorstvu, izgradnji obale i unosu hranjivih tvari iz poljoprivrede.

Pojedinosti i ciljevi istraživanja

Istraživački projekt PHYTOARK, koji je započeo na Leibniz Institutu za istraživanje Baltičkog mora Warnemünde početkom svibnja 2021., ima za cilj detaljno istražiti učinke klimatskih promjena na bioraznolikost u morima, posebno onu fitoplanktona u Baltičkom moru. Uključuje deset istraživačkih institucija iz Njemačke, Finske, Švedske i SAD-a, uključujući Centar za istraživanje bioraznolikosti i klime Senckenberg te sveučilišta u Hamburgu i Konstanzu. Voditeljica je dr. Anke Kremp, iskusna ekologinja fitoplanktona. Studiju podupire Udruga Leibniz s oko milijun eura u razdoblju od tri godine senkenberg.de prijavio.

Fascinantan aspekt studije je korištena metodologija, koja kombinira istraživanje paleookoliša, eksperimentalnu ekologiju planktona i modeliranje ekosustava. Analizom ekološke DNK iz uzoraka sedimenta, postaje moguće stvoriti vremenske serije DNK koje omogućuju donošenje zaključaka o prošlim ekološkim uvjetima kao što su slanost, kisik i temperatura. Cilj je rekonstruirati fitoplanktonske zajednice Baltičkog mora u različitim vremenskim razdobljima i istražiti evolucijske prilagodbe klimatskim promjenama.

Zaštita klime i tehnološke inovacije

Uz spomenute studije, postoji još jedna važna inicijativa u GEOMAR Helmholtz centru za istraživanje oceana Kiel. Ovdje je pokrenut novi projekt AI svjetionika pod nazivom KIMMCO, koji se bavi prirodnom zaštitom klime u Baltičkom moru. Cilj je preciznije evidentirati ulogu fitoplanktona u zaštiti klime. Iako fitoplankton čini samo 1-2% biljne biomase, odgovoran je za gotovo 40% globalnog unosa CO2 geomar.de naglašeno.

Projekt KIMMCO, koji je financiran s oko 2,16 milijuna eura, vodi prof. dr. Anja Engel, vodi i koristi inovativnu kombinaciju mjerenja senzora, mikroskopskih kamera i satelitskog daljinskog očitavanja za pružanje informacija u stvarnom vremenu o produktivnosti fitoplanktona i sastavu vrsta. Kao dio akcijskog programa za zaštitu prirodne klime (ANK) Saveznog ministarstva okoliša, KIMMCO je namijenjen postavljanju temelja za međunarodne programe praćenja i ekološke pokazatelje.

Ovi interdisciplinarni istraživački pristupi pokazuju koliko je važno očuvanje i razumijevanje morske bioraznolikosti - posebno fitoplanktona - za borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu oceana. Utjecaj ljudi na prirodne sustave je očit i hitno zahtijeva održiva i inovativna rješenja.