Kulturni arhiv Freiburga: Od nasljeđa DDR-a do današnje obrazovne ofenzive!

Kulturni arhiv Freiburga: Od nasljeđa DDR-a do današnje obrazovne ofenzive!

Freiburški arhiv kulturne i reklamne povijesti (KWAF) poduzima značajan korak u očuvanju povijesti DDR-a. Od svog osnutka, bio je dom gotovo svih ilustriranih tiska DDR-a i tako nudi duboki uvid u svakodnevni život i povijest oglašavanja ovog vremena. Inicijativu za osnivanje arhiva pokrenuli su sredinom 1980-ih Dirk Schindelbeck i povjesničari Rainer Gries i Volker Ilgen. U to vrijeme svjedočanstva svakodnevne materijalne kulture nisu smatrana vrijednima prikupljanja, što projekt čini još značajnijim. Građa arhiva proširena je ostavštinom stručnjaka za oglašavanje i privatnim kupnjama, stvarajući opsežnu zbirku koja uključuje povijesne časopise za oglašavanje i časopise za žene iz obje njemačke države.

Posebnu važnost arhiv je dobio kroz projekt „Propagandna povijest dviju njemačkih država u usporedbi između 1949. i 1971./72.“ koji je od 1992. do 1997. financirao DFG. Taj je projekt omogućio prikupljanje svakodnevnih izvora koji su neprocjenjivi za povijesne studije. Velik broj naslova iz DDR-a kao što su “NBI”, “Free World”, “Das Magazin” i “Der Eulenspiegel” sada su dio arhive. Ova kolekcija ima za cilj pomoći da se opravda svakodnevna povijest, kao i povijesno oglašavanje u njemačko-njemačkoj povijesti.

Utjecaj pokreta povijesnih radionica

Na stvaranje KWAF-a utjecao je pokret povijesnih radionica, koji je posebno posvećen pitanjima povijesti svakodnevnog života i mentaliteta. Schindelbeck se intenzivno bavio ulogom oglašavanja u povijesti mentaliteta Zapadne i Istočne Njemačke. Oglašavanje se ne promatra samo kao instrument za zadovoljenje potreba, već i kao narativni alat zeitgeista i kao propagandni instrument koji ima dubok utjecaj na društvene strukture.

Godine 2023. Schindelbeck je odlučio darovati arhivsku građu popularnih i stručnih časopisa Sveučilišnoj knjižnici u Freiburgu. Ova donacija osigurava da zbirka nije izgubljena i da je dostupna široj javnosti. Manje zbirke, poput reklamnih brošura, ostaju u Schindelbeckovu privatnom arhivu. Ova primopredaja dodatno jača znanstvenu i kulturnu relevantnost zbirke.

Kulturna povijest i njezino značenje

Proučavanje kulturne povijesti, posebno u odnosu na DDR, ne uključuje samo elite, već naglašava i stvarnost života opće populacije. Kao što je Volker Braun primijetio 1980-ih, ljudi su bili u središtu politike SED-a, što je od velike važnosti u mnogim kulturno-povijesnim analizama. Povjesničari analiziraju različite društvene i kulturne skupine, ističući praktični aspekt kulture, kako je naglašavao Karl Marx.

U DDR-u je kulturna povijest bila često zanemareno polje istraživanja jer su se kulturne stvarnosti često sudarale sa samopodobom vodstva SED-a. Znanstvenici poput Joachima Streisanda radili su na kulturnoj povijesti DDR-a, ali često nisu mogli dovršiti projekte. To pokazuje koliko je važno predstaviti diferenciranu kulturnu povijest DDR-a koja obuhvaća složene veze društva i njegovih kulturnih narativa.

Kulturna politika u DDR-u imala je visok prioritet jer je bila duboko ukorijenjena u njemački kulturni krajolik. Služio je i za potporu umjetnosti i za vršenje političke moći, iako su različite narative poput preodgoja, njegovanja visoke kulture i popularne kulture uvijek karakterizirale proturječnosti. Sveobuhvatna analiza ovih elemenata neophodna je kako bi se razumjele ljudske veze tadašnjeg društva i zatvorio jaz u njemačkoj kulturnoj povijesti.