Građani EU zahtijevaju zaštitu demokracije – dokle seže strpljenje?
Klaster izvrsnosti "Politika nejednakosti" na Sveučilištu u Konstanzu istražuje očekivanja građana EU-a od demokracije u EU-u.

Građani EU zahtijevaju zaštitu demokracije – dokle seže strpljenje?
Izazovi za demokraciju u Europskoj uniji hitniji su nego ikad. U državama članicama poput Mađarske i Poljske sloboda tiska često je ograničena dok je neovisnost pravosuđa ugrožena. Ovaj problem, poznat kao "demokratsko nazadovanje", opisuje postupnu eroziju demokratskih sustava u tim zemljama. EU, kao zajednica demokratskih država, suočava se s ozbiljnom krizom koja se ne može zanemariti. Izvijestilo je to Sveučilište u Konstanzu i naglašava potrebu za čvrstim pravilima igre za zaštitu demokracije, posebno s obzirom na sve veće napetosti unutar Unije.
Aktualna studija Klastera izvrsnosti “Politika nejednakosti” na Sveučilištu u Konstanzu ispituje očekivanja građana EU u vezi s reakcijom zajednice na ovaj fenomen. Rezultati, objavljeni u Journal of European Public Policy, pokazuju da velika većina građana EU-a zahtijeva mjere za zaštitu demokracije. Ankete iz Njemačke, Italije, Poljske i Švedske podupiru ovaj nalaz i ilustriraju želju za učinkovitim akcijskim planom.
Rezultati istraživanja
Politolog Max Heermann, koji je bio prvi autor studije, a trenutno radi na ETH Zürich, naglašava da je većina građana spremna sankcionirati države članice koje krše demokratska ili ustavna načela. Ističe se da ta spremnost ne proizlazi iz zlobe, već iz spoznaje da zajednica može funkcionirati samo ako se sve zemlje pridržavaju dogovorenih pravila. Dirk Leuffen, drugi koautor, dodaje da je primjena nalaza bihevioralne ekonomije na međuvladine odnose unutar EU uzbudljivo polje istraživanja.
Sharon Baute, mlađa profesorica na Sveučilištu u Konstanzu, ističe da su građani manje solidarni s državama članicama koje krše pravila igre. Ovo je ključni nalaz studije, koji naglašava hitnost da EU provede snažnije mjere za zaštitu demokracije. Visoka razina podrške sankcijama trebala bi motivirati EU da ih dosljedno provodi.
Demografski strahovi i prijetnje
Neki od tih problema bit će obrađeni u zasebnom samoinicijativnom izvješću, čija je rasprava zakazana za 28. veljače, a glasovanje za 29. veljače. Time je jasno da Europski parlament aktivno traži rješenja za suprotstavljanje prijetnjama demokraciji. To je bitno kako bi se osigurao integritet EU kao zajednice ustavnih država, dok u isto vrijeme javnost u pogođenim zemljama mora biti upoznata s ovim problemima.
Tekući izazovi i želja za djelovanjem u obrani demokracije zahtijevaju hitnu akciju europskih institucija. Zadaća je jasna: kako bi ponovno stekla povjerenje građana, EU mora aktivno osigurati poštivanje demokratskih pravila igre.