Kućni ljubimci u svakodnevnom životu: smanjenje stresa i bolje zdravlje gradskih stanovnika!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Studija Sveučilišta Ulm pokazuje kako kontakt s kućnim ljubimcima može smanjiti poremećaje povezane sa stresom kod gradske djece. Nalazi bi mogli poduprijeti nove pristupe promicanju mentalnog zdravlja u gradovima.

Die Studie der Uni Ulm zeigt, wie Haustierkontakt stressbedingte Störungen bei Großstadtkindern verringern kann. Ergebnisse könnten neue Ansätze zur Förderung der psychischen Gesundheit in Städten unterstützen.
Studija Sveučilišta Ulm pokazuje kako kontakt s kućnim ljubimcima može smanjiti poremećaje povezane sa stresom kod gradske djece. Nalazi bi mogli poduprijeti nove pristupe promicanju mentalnog zdravlja u gradovima.

Kućni ljubimci u svakodnevnom životu: smanjenje stresa i bolje zdravlje gradskih stanovnika!

Nova studija Odjela za molekularnu psihosomatiku Sveučilišne bolnice Ulm, u suradnji s drugim istraživačima iz Njemačke i SAD-a, ukazala je na pozitivne učinke kontakta s kućnim ljubimcima na dobrobit gradske djece. Rezultati su nedavno objavljeni u časopisu “Brain, Behavior and Immunity” pod naslovom “Pawsitive impact”. Prema studiji, kontakt sa životinjama mogao bi značajno smanjiti rizik od poremećaja povezanih sa stresom kasnije u životu.

Veliki gradovi zbog velike gustoće naseljenosti nude mnogo radnih mjesta i mogućnosti za slobodno vrijeme, ali su također opterećeni faktorima stresa kao što su promet i nedostatak zelenih površina. Fizički i psihički poremećaji povezani sa stresom česti su u ovim urbanim sredinama. Znanstvenici su otkrili da su pretjerane reakcije imunološkog sustava i kronične upale uobičajeni pratioci stresa. Crijevna barijera igra ključnu ulogu; Poremećena funkcija pospješuje ulazak štetnih bakterija u tijelo.

Studija pokazuje pozitivne učinke kućnih ljubimaca

U trenutnom istraživanju sudjelovalo je 40 zdravih muškaraca u dobi od 18 do 40 godina koji su odrasli u gradovima s više od 40.000 stanovnika. Ispitivalo se kako kontakt s kućnim ljubimcima utječe na njihove imunološke reakcije. Sudionici ili nisu imali kućne ljubimce do 15. godine ili su živjeli sa psom ili mačkom najmanje pet godina.

Psihosocijalni stres izazvan je „Trierovim socijalnim stresnim testom“ (TSST), pri čemu su zatim uzeti uzorci krvi i sline za analizu zdravstvenog stanja, životnog stresa, kontakta sa životinjama i subjektivnog stresa. Rezultati su razotkrivajući: sudionici bez kućnih ljubimaca pokazali su bržu mobilizaciju neutrofila i povećan proupalni odgovor na stres. Nasuprot tome, kontakt s kućnim ljubimcima značajno je poboljšao imunoregulacijski kapacitet i funkciju crijevne barijere.

Zdravstvene prednosti i savjeti za društvo

Uz rezultate studije Ulm, druga istraživanja pokazuju da kućni ljubimci potiču emocionalnu i fizičku dobrobit. Emocionalno povezivanje s kućnim ljubimcima može smanjiti stres, povećati samopoštovanje i poboljšati kvalitetu života. Istraživanja su pokazala da redovite interakcije sa životinjama, poput šetnje, jačaju kardiovaskularni sustav, snižavaju krvni tlak i razinu kolesterola te povećavaju opći osjećaj sreće. Vjerojatnije je da će vlasnici pasa postići ciljeve vježbanja koje preporučuje WHO, što smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Terapija uz pomoć životinja posljednjih godina postaje sve važnija. Životinje se koriste u terapijskim kontekstima za pomoć osobama s mentalnim bolestima i za postizanje boljeg emocionalnog blagostanja. Korištenje životinja u liječenju pacijenata ovisnika posebno se pokazalo vrlo učinkovitim, pri čemu se stopa zadržavanja povećala za 30 posto.

Ukratko, trenutne studije dokazuju veliki utjecaj kućnih ljubimaca na naše zdravlje i kvalitetu života. Oni koji žive u urbanim sredinama kontaktom sa životinjama mogli bi trajno poboljšati ne samo svoje tjelesno već i psihičko zdravlje. Društveno priznanje kućnih ljubimaca kao vrijednih suputnika stoga postaje sve važnije. Međutim, kućne ljubimce treba optimalno integrirati u životne uvjete njihovih vlasnika kako bi se postigla najveća moguća zdravstvena korist.

Sveučilište u Ulmu navodi da kućni ljubimci ne bi trebali uzeti u obzir samo financijske aspekte, već ih treba prepoznati i kao dio obitelji. Ova emocionalna povezanost jača društvene odnose i smanjuje osjećaj usamljenosti, osobito kod starijih osoba ili studenata.

Osim toga, brojna istraživanja potvrđuju da posjedovanje kućnih ljubimaca može znatno povećati opću dobrobit i kvalitetu života. Oni ne služe samo kao vjerni suputnici, već i kao dragocjena podrška u terapiji. Istraživanje i znanje ističe da se ta veza povećala tijekom posljednja dva desetljeća.

Ova otkrića jasno pokazuju da su kućni ljubimci puno više od samo odanih suputnika – oni su također ključ za zdraviji i sretniji život, osobito u stresnim urbanim sredinama. Okružni časopis naglašava važnost emocionalne podrške kućnih ljubimaca i njihovu sposobnost da smanje društvenu izolaciju i promiču emocionalnu dobrobit.