Nagrada Heinrich Hertz 2025.: Profesor Janek inspirira istraživanjem energije

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Profesor Jürgen Janek dobio je nagradu Heinrich Hertz 2025. za svoja istraživačka postignuća u elektrokemiji.

Professor Jürgen Janek wurde mit dem Heinrich-Hertz-Preis 2025 für seine Forschungsleistungen in der Elektrochemie ausgezeichnet.
Profesor Jürgen Janek dobio je nagradu Heinrich Hertz 2025. za svoja istraživačka postignuća u elektrokemiji.

Nagrada Heinrich Hertz 2025.: Profesor Janek inspirira istraživanjem energije

Dana 25. lipnja 2025. profesoru Jürgenu Janeku dodijeljena je nagrada Heinrich Hertz 2025. na Energy Symposium 2025., važnoj konferenciji KIT Energy Centera i Helmholtz Energyja. Ova prestižna nagrada, koju dodjeljuju Zaklada EnBW i Tehnološki institut Karlsruhe (KIT), dolazi s novčanom nagradom od 10.000 eura. Nagrada se dodjeljuje svake dvije godine za izvanredna postignuća u području korištenja električne energije i nazvana je po fizičaru Heinrichu Hertzu. Janek, poznati voditelj Centra za istraživanje materijala na Sveučilištu Justus Liebig u Giessenu, proslavio se inovativnim radom na području elektrokemijskog skladištenja. Također je direktor Battery and Electrochemistry Laboratory (BELLA) u KIT-u, gdje blisko surađuje s BASF-om na razvoju novih materijala za baterije.

Janek se smatra jednim od najcitiranijih svjetskih znanstvenika na području elektrokemije, a posebno je cijenjen zbog svog doprinosa razvoju poluprovodničkih baterija. Također je član Leopoldine, Nacionalne akademije znanosti, od 2022. i smatra se vodećim stručnjakom za e-mobilnost i klimatski prihvatljivu transformaciju energetskog sustava. Njegov je rad od središnje važnosti za stabilnost mreža u vremenima energetske tranzicije, što bi bilo teško zamislivo bez učinkovitih mogućnosti skladištenja.

Uloga pohrane energije u energetskoj tranziciji

Energetska tranzicija je dalekosežan koncept koji ima za cilj potpuni prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. U isto vrijeme, pohranjivanje energije igra presudnu ulogu. Prema tome Projekt Ariadna Širenje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, poput vjetra i sunca, ključno je za dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora.

Međutim, fluktuirajuća dostupnost tih energija predstavlja izazov. Javljaju se dnevne i sezonske fluktuacije u proizvodnji električne energije. Fleksibilnost u energetskom sustavu stoga postaje sve važnija kako bi se učinkovito uravnotežila ponuda i potražnja. Tehnologije kao što su litij-ionske baterije, pumpno skladištenje i inovativni koncepti kao što je skladištenje komprimiranog zraka dostupni su kako bi se osigurala ova fleksibilnost.

Tehnologije skladištenja energije

Skladištenje komprimiranog zraka zauzima posebno mjesto među različitim tehnologijama skladištenja. Oni mehanički pohranjuju energiju pomoću komprimiranog zraka pod visokim pritiskom. Energetski stručnjaci izvješćuju da ova tehnologija dolazi u različitim oblicima, uključujući spremnike komprimiranog zraka, kaverne sa slanom kupolom i podvodne balone. Zrak se komprimira pomoću posebnih kompresora, a važan proces za stvaranje kaverni je sol proces koji omogućuje velike volumene.

Pohranjena mehanička energija može se pretvoriti u električnu energiju širenjem komprimiranog zraka pomoću turbina. Ključno je kontrolirati temperature tijekom kompresije kako bi se izbjegao gubitak topline. U praksi, međutim, visoke temperature nastale tijekom kompresije predstavljaju izazov koji zahtijeva dodatnu potrošnju energije kako bi se komprimirani zrak doveo na razinu prikladnu za turbinu.

Ovaj razvoj tehnologije skladištenja od središnje je važnosti za buduće opskrbe energijom i sposobnost svladavanja izazova energetske tranzicije. Profesor Janek i njegovo istraživanje daju neizostavan doprinos ovim ciljevima, a njegovo priznanje od strane nagrade Heinrich Hertz jača vidljivost napretka u pohranjivanju energije i njihovu važnost za klimatski prihvatljiv energetski sustav.