Hengstberger simpozij u Heidelbergu: Filozofija u fokusu znanosti

Hengstberger simpozij u Heidelbergu: Filozofija u fokusu znanosti

Hengstbergerov simpozij pod nazivom “Konstrukcija i eksperiment: filozofska metoda u Kantu i njemačkom idealizmu” održat će se na Sveučilištu u Heidelbergu od 1. do 4. rujna 2025. Ovaj simpozij posvećen je znanstvenoj prirodi filozofije i okupit će oko 40 stručnjaka. Uz renomirane govornike, bit će prisutni i mladi znanstvenici koji će detaljno rasvijetliti temu.

Simpozij organiziraju dr. Jelscha Schmid, akademski savjetnik na Filozofskom seminaru Ruperto Carola i dr. Simon Schüz, znanstveni asistent na Institutu za filozofiju Tehničkog sveučilišta Rhineland-Palatinate Kaiserslautern-Landau. Obojica su 2024. godine dobili nagradu Hengstberger koja se svake godine dodjeljuje trojici mladih znanstvenika ili timovima znanstvenika za vođenje interdisciplinarnog simpozija na Međunarodnom znanstvenom forumu u Heidelbergu. Nagrada je vrijedna 12.500 eura.

Njemački idealizam i njegovi protagonisti

Fokus simpozija je njemački idealizam, filozofski pokret koji se u Njemačkoj pojavio krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Ovaj se pokret razvio iz djela Immanuela Kanta 1780-ih i 1790-ih. Njemački idealizam usko je povezan s romantičnim mišljenjem i revolucionarnim političkim idejama prosvjetiteljstva. Kantova filozofija, monumentalna u tom razdoblju, ograničava znanje na objekte mogućeg iskustva i postulira da nam prava priroda stvarnosti ostaje nespoznatljiva. Ovo ograničenje protumačili su njegovi nasljednici, uključujući Johanna Gottlieba Fichtea, Georga Wilhelma Friedricha Hegela i Friedricha Wilhelma Josepha Schellinga, kao izazov sveobuhvatnijoj epistemologiji.

Fichte je odbacio Kantov koncept "stvari po sebi" i tvrdio da je subjektivnost izvor vanjske stvarnosti. Nasuprot tome, Schelling je tvrdio da nema razlike između idealnih i stvarnih prikaza. Hegel je pak razvio koncept apsolutnog duha i naglasio važnost povijesti i intersubjektivnosti u svojoj filozofiji. Njegov utjecaj na filozofske rasprave osjeća se i danas.

Cilj simpozija je ispitati recepciju i prisvajanje znanstvenih metoda u ovoj klasičnoj njemačkoj filozofiji. Posebno je istaknuta funkcija konstruktivnog i eksperimentalnog pristupa. Događaj će se odvijati pretežno na engleskom jeziku i pružit će platformu za mlade znanstvenike i etablirane akademike koji se žele baviti temama njemačkog idealizma.

Interdisciplinarni diskurs

Njemački idealizam nije samo teorijski nego i povijesni pokret, koji se nakon Kanta naziva postkantovskim idealizmom. Ovo doba nije samo oblikovalo filozofiju u Njemačkoj, već je također imalo utjecaja u Sjedinjenim Državama, posebno u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću. Ovdje je intelektualna elita tražila nove odgovore na izazove svoga vremena i našla ih u razmišljanjima njemačkih idealista.

Predavanja i rasprave u sklopu Hengstbergerovog simpozija imaju za cilj ilustrirati stalnu relevantnost ovog filozofskog pokreta i istaknuti metodološke pristupe koji su od središnje važnosti za razumijevanje znanstvene prirode filozofije. Kombinacijom etabliranih mislilaca i svježih perspektiva, ovaj će simpozij dati vrijedan doprinos aktualnoj filozofskoj raspravi.