Suche
Mein Konto
Fibroza srca u porastu: Nova saznanja spašavaju živote!
Istraživački timovi sa Sveučilišta u Freiburgu i KIT-a dekodiraju srčanu fibrozu koristeći nove metode za poboljšanje dijagnostike i liječenja.
Fibroza srca u porastu: Nova saznanja spašavaju živote!
Kardijalna fibroza je progresivna bolest koja dovodi do stvaranja vezivnog tkiva u srčanom mišiću. To ima ozbiljne posljedice za rad crpke i može dovesti do prekida prijenosa električnog signala. Nedavna studija Sveučilišta u Freiburgu i Instituta za tehnologiju Karlsruhe (KIT) pokazala je da srčana fibroza može značajno pridonijeti srčanim aritmijama, koje mogu biti posebno opasne tijekom tjelesnog napora. Glasno KIT Razumijevanje električne vodljivosti kod srčane fibroze do sada je nedovoljno istraženo.
Istraživački tim koristio se računalnim modelima i digitalnim blizancima kako bi produbio svoja otkrića. Optičko snimanje i 3D računalni modeli mišjih srca pokazali su da fibrotično tkivo djeluje poput "niskopropusnog filtra" na električne signale. To može dovesti do usporenog ili blokiranog prijenosa električnih impulsa. To je posebno važno za aritmogenu kardiomiopatiju, genetsku bolest srčanog mišića koja se često javlja kod mladih ljudi.
Aritmogena kardiomiopatija
Aritmogena kardiomiopatija (ACM) je genetska bolest srčanog mišića karakterizirana fibromasnim tkivom u miokardu. Ovo stanje može dovesti do ventrikularnih aritmija i iznenadne srčane smrti, kao što je NCBI opisuje. Prethodne pretpostavke da je primarno zahvaćena desna klijetka pokazale su se preuskima. Može biti zahvaćena i lijeva klijetka.
Dijagnostika ove bolesti često je višeparametarska, s posebnim kriterijima koje su izradila međunarodna stručna povjerenstva. Liječenje ima za cilj spriječiti iznenadnu srčanu smrt i ublažiti simptome zatajenja srca. Moguće mogućnosti liječenja uključuju ugradnju defibrilatora, terapiju lijekovima i ablaciju katetera.
Dijagnostika srčanih aritmija
Liječnici često postavljaju preliminarnu dijagnozu srčane aritmije na temelju simptoma. Važni čimbenici su pojava lupanja srca i okolnosti u kojima počinju i završavaju. Za precizno određivanje vrste i uzroka aritmija koriste se različiti dijagnostički postupci. Elektrokardiogram (EKG) je najčešći način snimanja električnih signala koji pokreću otkucaje srca, izvještava MSD.
Dugoročno praćenje srčanog ritma može se izvesti pomoću prijenosnih EKG uređaja koji se mogu koristiti u razdobljima od 24 sata do dva tjedna. U nekim slučajevima čak može biti potreban implantabilni uređaj za snimanje za dijagnosticiranje rijetkih i opasnih aritmija.
Kombinacija suvremenih rezultata istraživanja srčane fibroze i etabliranih dijagnostičkih metoda za otkrivanje srčanih aritmija mogla bi biti od velike koristi za kliničku praksu. Ciljani stres testovi ključni su za dijagnozu, osobito u bolesnika s aritmogenim kardiomiopatijama, i pomažu u optimizaciji dijagnoze i liječenja.