Borba protiv tigrastog komarca: nove karte za brigu o zdravlju!

Borba protiv tigrastog komarca: nove karte za brigu o zdravlju!

Borba protiv bolesti koje prenose komarci sve je veći izazov za zdravstvene vlasti diljem svijeta. Konkretno, egipatski tigrasti komarac, znanstveno poznat kao Aedes aegypti, etablirao se kao značajan prijenosnik bolesti kao što su denga, zika, chikungunya i žuta groznica. Radije se razmnožavaju u stajaćoj vodi skupljenoj u umjetnim spremnicima kao što su spremnici za vodu ili gume. Ta se staništa povećavaju zbog sve veće urbanizacije, kako objašnjava dr. Knoblauch iz istraživačke grupe za geoinformatiku pri IWR-u. Kontrola populacije komaraca ključna je u mnogim urbanim područjima jer je globalna dostupnost cjepiva gotovo isključiva za žutu groznicu.

Najučinkovitije mjere za suzbijanje komaraca vrste Aedes aegypti i dalje su suzbijanje vektora eliminacijom mjesta razmnožavanja i uporabom insekticida. Za ciljanu primjenu ovih metoda bitne su precizne karte koje pokazuju potencijalna staništa komaraca. Nedavna studija pokazala je da je korištenjem besplatno dostupnih geoprostornih podataka, uključujući satelitske i Street View slike, moguće modelirati do 75% prostornih varijacija u brojnosti komaraca u Rio de Janeiru. Korišteno je 79 ekoloških pokazatelja koji su uzimali u obzir gustoću uzgoja te urbane morfološke i klimatske karakteristike.

Istraživanje i međunarodna suradnja

Ovi obećavajući rezultati rezultat su međunarodne suradnje između istraživačkih grupa na Sveučilištu Heidelberg i znanstvenika iz zemalja kao što su Brazil, Velika Britanija, Austrija i SAD. Projekt su podržali Njemačka istraživačka zaklada i Austrijski znanstveni fond. Rezultati su objavljeni u časopisu “The Lancet Planetary Health”. Razvoj Bayesovog modela omogućio je precizniju procjenu prisutnosti komaraca u prostoru i vremenu. To bi moglo imati dalekosežne implikacije za razvoj ciljanih intervencija u urbanim područjima.

U Europi situacija nije ništa manje komplicirana. U Francuskoj je, na primjer, Aedes albopictus ili tigrasti komarac široko rasprostranjen od 2004. Bilo je 11 lokalnih izvora prijenosa denga groznice 2024. s ukupno 83 slučaja, uglavnom u regijama Provence-Alpes-Côte d'Azur i Occitanie. Ovi podaci potječu iz pojačanog razdoblja nadzora koje je trajalo od 1. svibnja do 30. studenog 2024. Nacionalna zdravstvena tijela i službe za kontrolu komaraca potrebne su za praćenje i preventivne mjere kako bi se spriječio prijenos bolesti kao što su denga, zika i chikungunya.

Globalne epidemije i budući izazovi

Globalna situacija denge u 2024. je alarmantna. U svijetu je zabilježeno više od 12 milijuna slučajeva, najveći broj od 1980. Epidemije u Guadeloupeu, Martiniqueu i Gvajani primjeri su koliko je situacija ozbiljna. U razdoblju od siječnja do travnja 2024. u Francuskoj je prijavljen 2271 uvezeni slučaj denga groznice, što naglašava hitnost poduzimanja učinkovitih mjera za kontrolu populacije komaraca. Na ove izazove utječe nekoliko čimbenika: demografija, ekološki uvjeti i pristup medicinskim ustanovama igraju ključnu ulogu u prijenosu ovih bolesti.

S obzirom na ovu složenost, europski konzorcij koji radi na infekcijama koje prenose vektori razvio je moderne metode za nadzor, kontrolu i prevenciju populacije vektora. Projekt EDENEXT razvio je prediktivne modele širenja i nastavlja istraživati ​​biološko-ekološke odnose kako bi se smanjio rizik prijenosa za ljude i životinje.