AI na radnom mjestu: Nova studija pokazuje mogućnosti i rizike za zaposlenike!

AI na radnom mjestu: Nova studija pokazuje mogućnosti i rizike za zaposlenike!

Aktualna studija o korištenju umjetne inteligencije (AI) na radnom mjestu u Njemačkoj pokazuje značajan napredak i izazove. Druga studija Konstanz AI Study 2025, koju je provelo Sveučilište u Konstanzu, pokazala je da je udio zaposlenika koji koriste AI porastao za 11 postotnih bodova i sada iznosi 35 posto. Posebno su popularne aplikacije za automatsko generiranje teksta, poput ChatGPT-a. Unatoč sve većoj upotrebi, postoje neizvjesnosti: trećina zaposlenika ne može procijeniti kako će AI utjecati na njihov rad.

Studija također ilustrira percepciju rizika. 46 posto ispitanih u automatizaciji vidi ozbiljne rizike za cijelo tržište rada. Ipak, samo 20 posto strahuje od osobnog gubitka posla. U strukama koje zahtijevaju veliko znanje kao što su informatika, administracija i istraživanje, korištenje umjetne inteligencije već je na 45 posto, dok u profesijama povezanim s proizvodnjom i zanatima samo 21 posto zaposlenika ima koristi od umjetne inteligencije. To predstavlja povećanje od 15 postotnih bodova odnosno 4 postotna boda, naglašavajući sve veći jaz između različitih profesionalnih područja.

Rastući digitalni jaz

Dotični razvoj baca svjetlo na ranjivost na digitalni jaz na tržištu rada. Prema studiji, zaposlenici s diplomom koriste AI tri puta češće nego ljudi s nižim stupnjem obrazovanja. To ukazuje na rastući jaz koji bi se mogao dalje udaljavati bez ciljane potpore politike i gospodarstva. Osobito male tvrtke jedva ulažu u daljnje usavršavanje u radu s umjetnom inteligencijom – samo 8 posto tih tvrtki nudi odgovarajuće ponude. Nasuprot tome, trećina većih tvrtki svojim zaposlenicima pruža obuku za umjetnu inteligenciju.

Još jedan ključni rezultat studije Konstanz AI je sve veća spremnost među radnom snagom za daljnju obuku u korištenju AI. Sve je veći interes, posebice među visokoobrazovanim zaposlenicima. Ovaj bi trend mogao pomoći u smanjenju postojećih odstupanja i promicati ravnomjerniju raspodjelu upotrebe umjetne inteligencije. Međutim, postoji rizik da će se socijalne i ekonomske razlike nastaviti povećavati ako se ne poduzmu ciljane protumjere. Tvrtke se suočavaju s izazovima kao što su visoki troškovi, nedostatak osoblja i niska produktivnost.

Opća percepcija i podrška AI

Prema istraživanju DiWaBe 2.0, oko 60 posto zaposlenika koristi AI tehnologije na radnom mjestu. Mnogi od tih korisnika vide umjetnu inteligenciju kao koristan radni alat za podršku. Međutim, pokazalo se da je formalno usvajanje umjetne inteligencije u tvrtkama često sporo, što dovodi do raširene neformalne upotrebe. Na razinu korištenja umjetne inteligencije uvelike utječu čimbenici kao što su obrazovanje, dob i segment posla. Zaposlenici bez kvalifikacije koriste AI samo sporadično, dok gotovo 80 posto visokokvalificiranih ljudi koristi AI.

Ukratko, to pokazuje da je potencijal umjetne inteligencije u radnom okruženju ogroman. Ali potrebni su hitni politički i operativni napori kako bi se spriječila trajna nejednakost i omogućilo svim radnicima da iskoriste prednosti tehnologije.

Opsežna zbirka podataka u studiji Konstanz AI također uzima u obzir prethodne ankete i nudi dubok uvid u razvoj upotrebe AI u Njemačkoj. DFG klaster izvrsnosti “Politika nejednakosti” financirao je studiju koja se pokazala važnim alatom za analizu društvenih izazova u digitalnom dobu.

Za više informacija o digitalnom jazu i izazovima integracije umjetne inteligencije na radno mjesto pogledajte izvješća Haufe i BIB.