Klimatske promjene: Kako ekstremni vremenski uvjeti ugrožavaju naš BDP!

Klimatske promjene: Kako ekstremni vremenski uvjeti ugrožavaju naš BDP!

12. kolovoza 2025. objavljeno je u trgovačkom časopisu European Economic Review objavio studiju koja se bavi dugoročnim ekonomskim učinkom ekstremnih vremenskih događaja u Europi. Ovo opsežno istraživanje ispituje utjecaj toplinskih valova, suša i poplava na gospodarstvo u različitim regijama EU-a.

Analiza pokriva 1.160 regija na razini NUTS 3, što otprilike odgovara njemačkim okruzima. Rezultati pokazuju da se regionalni bruto domaći proizvod (BDP) dvije godine nakon toplinskog vala smanjuje u prosjeku za 1,5 postotnih bodova. Četiri godine nakon sušnih događaja pad je čak 3 postotna boda, a za poplave pad je 2,8 postotnih bodova. Negativni učinci posebno su vidljivi u siromašnijim regijama s visokim temperaturama, poput Italije i Španjolske. Ovdje je posebno izražen gubitak produktivnosti u vezi s vremenskim ekstremima koji su uslijedili.

Ekonomska nejednakost u Europi

Studija hitno upozorava da bez ciljanih mjera postoji rizik povećanja ekonomske nejednakosti unutar Europe. Bogatije regije koje su bolje pripremljene za toplinske valove doživljavaju veće gubitke kapitala tijekom poplava, ali općenito imaju potrebne resurse za bolji odgovor na ekstremne klimatske uvjete.

“Nakon ekstremnih događaja doživljavamo pad radnog stanovništva i produktivnosti rada”, ističe se u studiji. Regije sve više moraju ulagati u prilagodljivost, bilo u klimatizaciju ili zaštitu od poplava. Ali ta bi ulaganja dugoročno mogla biti manje produktivna. Potreba za prilagođenim strategijama za prilagodbu klimatskim promjenama stoga postaje sve hitnija.

Trenutačni vremenski ekstremi

Proteklih su tjedana na sjevernoj hemisferi zabilježeni toplinski rekordi. izvješća pokazuju da su temperature prelazile 40 stupnjeva Celzijevih u Sjevernoj Americi, preko 50 stupnjeva Celzijevih u sjeverozapadnoj Kini i rekordne visine do 46 stupnjeva u Italiji u dijelovima južne Europe. Njemačka je u srpnju 2022. zabilježila najtopliji dan ikada, s temperaturama većim od 38 stupnjeva Celzijusa.

Ekstremne temperature nemaju samo zdravstvene učinke, kao što je procijenjena prekomjerna smrtnost od 4500 ljudi u Njemačkoj 2022., već i ekonomske posljedice. Posebno ranjive skupine su starije osobe, trudnice i osobe s prethodnim bolestima. Nacionalna strategija za vodu namijenjena je poboljšanju opskrbe vodom od ožujka 2023., nakon što su mnoge njemačke općine morale proglasiti izvanredno stanje zbog nedostatka pitke vode.

Priprema za buduće ekstremne događaje

Federalno ministarstvo gospodarstva prijavio da su štete uzrokovane vremenskim ekstremima na kućama, infrastrukturi i poljoprivrednoj proizvodnji sve ozbiljnije. Mjere prilagodbe, poput izgradnje viših nasipa i korištenja klimatizacije, stoga postaju sve važnije. Njemačka ulaže u zaštitu klime kako bi promicala transformaciju energetskih i gospodarskih sektora. Od 2026. do 2035. godišnje se za ulaganja u zaštitu klime izdvaja više od 80 milijardi eura.

Klimatske promjene dovode i do ekonomskih ušteda. Studija procjenjuje da bi godišnja potrošnja energije mogla pasti za 15 do 20 milijardi eura između 2025. i 2040. Dok bi ukupni troškovi ekstremnih vremenskih događaja mogli narasti na između 280 i 900 milijardi eura do 2050., jasno je da povećani fokus na zaštitu klime također ima pozitivne ekonomske učinke. To još jednom pokazuje potrebu za jasnim političkim signalima za buduća ulaganja i dekarbonizaciju gospodarstva.

Ukratko, treba napomenuti da stalne ekstremne vremenske prilike ne samo da predstavljaju veliki teret za okoliš, već i za gospodarstvo. Strategije prilagodbe i ciljana ulaganja ključni su za ublažavanje učinaka klimatskih promjena i jačanje ekonomske otpornosti u Europi.