Manipulacije i dezinformacije: Opasnosti za našu demokraciju!

Manipulacije i dezinformacije: Opasnosti za našu demokraciju!

Dana 4. lipnja 2025. na Sveučilištu u Freiburgu održat će se konferencija „Demokracija u doba dezinformacija“, događaj koji je od velike važnosti s obzirom na trenutne političke i društvene izazove. Događaji će se baviti dalekosežnim utjecajima dezinformacija na demokratsko formiranje mišljenja. Čini se da posljednjih godina rasprave o politici i istini sve više karakteriziraju emocije, manipulacija i iskrivljena percepcija. Političke izjave ne mogu se uvijek lako kategorizirati kao istinite ili lažne, ali se često mogu shvatiti kao pojedinačne interpretacije koje mogu dodatno promicati društvene podjele. Sveučilište u Freiburgu izvještava o središnjoj ulozi koju povjerenje igra u političkom diskursu. Gubitak toga mogao bi ozbiljno ugroziti temelje demokracije.

Razvoj društvenih medija značajno pridonosi eroziji tog povjerenja. Platforme poput TikToka, Instagrama i Facebooka nisu samo mjesta za komunikaciju, već i žarišta širenja radikalnih stavova. Ove platforme koriste složene algoritme za odabir sadržaja koji generira maksimalni angažman. Istodobno, oni sve više predstavljaju izvor dezinformacija koje se koriste posebno za promicanje određenih narativa. Ovo iskorištavanje društvenih medija posebno je zabrinjavajuće i njime se bave bpb.de opisano kao strateška manipulacija. Politički akteri su prepoznali koliko su ove platforme važne za oblikovanje mišljenja, posebno među mlađim biračima.

Uloga umjetne inteligencije u dezinformacijama

Umjetna inteligencija (AI) ima ključnu ulogu u sustavnom širenju dezinformacija. Tehnologije omogućuju automatiziranu proizvodnju sadržaja s ciljem specifične personalizacije za skupine korisnika. Ova je strategija postala posebno vidljiva u superizbornoj godini 2024., kada su političke stranke poput AfD-a posebno koristile društvene medije i utjecajne osobe za širenje svojih poruka. dnevne vijesti ističe da rasprava na društvenim medijima sve više naginje desnici, što dovodi do fragmentirane javne rasprave.

Općenito, postoji zabrinjavajući trend polarizacije, pojačan promjenom obrazaca konzumacije vijesti. 67% stanovništva dobiva vijesti prvenstveno putem interneta, a 34% ih konzumira isključivo putem društvenih medija. Ovakav razvoj podriva uravnoteženi društveni diskurs i doprinosi eroziji povjerenja u institucije, što ukazuje na dugoročne negativne učinke na demokraciju.

Obrazovanje i politička rasprava

Kako bi se suprotstavio ovakvom razvoju, potrebno je ciljano obrazovanje koje osposobljava studente i građane za ispravno postupanje s političkim izjavama i podacima. Ključno je podići svijest o razlikama između manipulativnih i stvarnih informacija. Sveučilište u Freiburgu ističe da su solidarnost i međusobno poštovanje ključni za produktivne političke rasprave.

Konačno, potreban je zajednički napor operatera platforme, političara i organizacija civilnog društva za promicanje transparentnih informacija i pravednog pristupa podacima putem algoritama. Samo takvom suradnjom mogu se učinkovito suočiti s opasnostima dezinformacija i sustavne manipulacije u digitalnom svijetu.