Nepovjerenje u socijalnu državu: Nijemci sumnjaju u pravednost i budućnost!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Studija Sveučilišta u Konstanzu rasvjetljava sve manje povjerenja Nijemaca u socijalnu državu i učinke ekonomske nejednakosti na političko sudjelovanje.

Eine Studie der Universität Konstanz beleuchtet das schwindende Vertrauen der Deutschen in den Sozialstaat und die Auswirkungen ökonomischer Ungleichheit auf politische Teilhabe.
Studija Sveučilišta u Konstanzu rasvjetljava sve manje povjerenja Nijemaca u socijalnu državu i učinke ekonomske nejednakosti na političko sudjelovanje.

Nepovjerenje u socijalnu državu: Nijemci sumnjaju u pravednost i budućnost!

Nedavno objavljena studija Klastera izvrsnosti “Politika nejednakosti” na Sveučilištu u Konstanzu pokazuje da je povjerenje Nijemaca u njihovu socijalnu državu znatno opalo. Više od 70 posto ispitanika izrazilo je (vrlo) nisko povjerenje u učinkovitost, pravednost i dugoročnu financijsku održivost socijalnog sustava u Njemačkoj. Posebno su pogođeni ljudi s niskim primanjima, jer često percipiraju nejednak tretman u području mirovina i socijalnih naknada, što može biti posljedica duboko ukorijenjene zabrinutosti oko siromaštva u starosti. Glasno uni-konstanz.de Ispitanici iz nižeg dohodovnog razreda također osjećaju znatno niži osjećaj političke samoučinkovitosti u usporedbi s bogatijim kolegama.

Ovi zabrinjavajući rezultati također se odražavaju na percepciju političke participacije. Mnogi Nijemci osjećaju se politički nemoćnima i smatraju da politika ne reagira, što potkopava povjerenje u demokraciju. Glasno wirsindderwandel.de Povećano okretanje od političkog sudjelovanja može se primijetiti na temelju percepcije nejednakosti. Ljudi koji se osjećaju zapostavljenima skloni su povlačenju iz demokracije. To pojačava interakciju između ekonomske i političke nejednakosti. Ovakav razvoj događaja ne odražava se samo u padu povjerenja u socijalnu državu, već iu općem nezadovoljstvu demokratskim sustavom.

Skepticizam prema socijalnim naknadama

Osobito se kritiziraju starosne mirovine, a boljom je ocijenjena obiteljska politika. Sveukupno, više od 70 posto ispitanih vidi nedostatak pravednosti u socijalnoj državi wirsindderwandel.de određuje. Taj skepticizam je pojačan općim nezadovoljstvom u društvu i korelira s progresivnim otuđenjem od politike. Preporuke stručnjaka za borbu protiv ove krize povjerenja uključuju poboljšanje političke komunikacije i veću uključenost građana u političke odluke. Osim toga, zahtijeva se sveobuhvatno jačanje političkog obrazovanja, posebno za osobe s niskom političkom samoučinkovitošću, kako bi se vratilo povjerenje u pravednu i održivu državu blagostanja.

Socijalna država u povijesnom kontekstu

Ustavni temelj njemačke socijalne države temelji se na člancima 20. i 28. Temeljnog zakona. Više od 70 godina nakon stvaranja ovih okvirnih uvjeta, čini se da povjerenje u načela koja su postojala od Otta von Bismarcka u socijalnom zakonodavstvu Carstva opada. Bismarckovo uvođenje mreža socijalne sigurnosti 1880-ih, koje su podjednako opteretile radnike i poslodavce, ima dugu tradiciju koja traje do danas. Sustav osiguranja, koji se prvenstveno temelji na načelu solidarnosti, veliki dio stanovništva percipira kao neučinkovit i nepravedan, posebice u pogledu mirovina i zdravstvene zaštite. bpb.de S obzirom na postojeće razlike između Istočne i Zapadne Njemačke, Istočni Nijemci percipiraju veći nejednak tretman u područjima plaća, mirovina i političkog predstavljanja.

Trenutačni rezultati jasno pokazuju da su povjerenje u socijalnu državu i demokraciju usko povezani. Bez mjera koje bi osigurale pravednost i održivost društvenog sustava, ovaj negativni razvoj mogao bi dodatno intenzivirati i dodatno ograničiti političko sudjelovanje skupina u nepovoljnom položaju.