Novi CRISPR proces: Hoće li revolucionirati genetska istraživanja u Stuttgartu?

Novi CRISPR proces: Hoće li revolucionirati genetska istraživanja u Stuttgartu?

Istraživači sa Sveučilišta u Stuttgartu razvili su inovativni CRISPR proces koji bi mogao značajno poboljšati učinkovitost i ponovljivost genetskih analiza. Metoda, poznata kao CRISPRgenee, objavljena je u časopisu Metode izvješća stanica predstavljeni. Cilj ove nove tehnike je bolje razumjeti funkcije stanica i podržati temeljna istraživanja, posebice u vezi s bolestima poput raka.

CRISPR/Cas9 često se naziva preciznom metodom za specifično modificiranje gena. Prošle je godine ova tehnologija dobila Nobelovu nagradu za kemiju, naglašavajući njenu važnost u biomedicinskim istraživanjima. Metoda djeluje poput škara, režući DNK na određenim mjestima kako bi isključili ili promijenili gene. Međutim, ove inovativne mogućnosti sa sobom nose i etička pitanja poput onih o genetskoj korekciji, koja se opetovano postavljaju u javnim raspravama.

CRISPRgenee: Proboj u istraživanju stanica

Tim oko PD dr. Philippa Ratherta na Institutu za biokemiju Sveučilišta u Stuttgartu razvio je revolucionarni pristup s CRISPRgenee. Ova metoda kombinira isključivanje i rezanje ciljnog gena u istoj stanici i posebno je učinkovita za gene koje je teško isključiti. CRISPRgenee tako otvara nove puteve za kombinatorne analize koje omogućuju istraživanje složenih staničnih procesa.

Potencijal nove metode posebno je impresivan u genetskim analizama gubitka funkcije (LOF), koje se koriste za istraživanje učinaka gubitka funkcije gena ili proteina. Glasno uni-stuttgart.de Kombinacije dvaju gena mogu se istovremeno analizirati pomoću CRISPRgenee, što dovodi do preciznijeg i robusnijeg razjašnjavanja staničnih veza.

Etičke i društvene implikacije uređivanja genoma

Iako CRISPRgenee obećava obećavajući napredak, CRISPR tehnologija također postavlja značajna etička i društvena pitanja. Stručnjaci ističu da mogućnost genskih terapija i modifikacija genoma kod biljaka i životinja predstavlja i mogućnosti i značajne rizike. Korištenje CRISPR-a moglo bi potencijalno revolucionirati preciznu medicinu kod tumorskih bolesti, pa čak i pronaći primjenu u transplantacijskoj medicini za prevladavanje nedostatka organa.

Činjenica da postoje različiti regulatorni pristupi u Europi i SAD-u može zauzvrat imati značajan ekonomski utjecaj na poljoprivrednu industriju. Rasprava o društvenim implikacijama takvih postupaka stoga ostaje eksplozivna. Kako forschung-und-lehre.de naglašava, nužna je diferencirana procjena uređivanja gena na temelju različitih kriterija kako bi se odgovorno ponijelo s rizicima.

Ukratko, CRISPRgenee predstavlja izvanredan napredak u istraživanju stanica koje bi moglo produbiti razumijevanje staničnih funkcija. U isto vrijeme, etika preciznog uređivanja genoma ostaje središnje pitanje u znanstvenoj i političkoj raspravi.