Suche
Mein Konto
Spasimo naše divlje pčele: Ovako štitimo važne oprašivače!
Sveučilište u Freiburgu pruža informacije o zaštiti divljih pčela: staništa, izvore hrane i važne savjete za poboljšanje.
Spasimo naše divlje pčele: Ovako štitimo važne oprašivače!
Opstanak divljih pčela je ugrožen. U posljednjih nekoliko desetljeća zabilježen je alarmantan pad brojnosti mnogih vrsta pčela. Pad se očituje u crvenim popisima, što dodatno naglašava potrebu za učinkovitim mjerama zaštite. Temelj zaštite divljih pčela je očuvanje njihovih staništa, što mora uključivati izvore hrane, kao i mjesta za gniježđenje i građevni materijal. Jedan od glavnih uzroka ugroženosti ovih esencijalnih oprašivača je uništavanje i degradacija njihovih staništa, što u konačnici ugrožava proizvodnju hrane.
Divlje pčele trebaju raznoliko i strukturirano okruženje da bi napredovale. Mozaik cvjetnih površina, živica, otvorenih površina i mrtvog drva ključan je za njihov opstanak. Višegodišnji, prirodni cvjetni pojasevi duž polja, kao i nepokošeni poljski putevi i cvjetni otoci u vrtu nude vitalne resurse. Divlje pčele nalaze posebna utočišta u lokalnom drveću kao što su divlje ruže, hrpe kamenja i glineni zidovi. Postupno cvjetanje tijekom godine također je važno kako bi se osigurao kontinuirani izvor hrane.
Očuvanje i održavanje staništa
Prijeko potrebna zaštita divljih pčela nije samo pitanje očuvanja prirode, već i preduvjet očuvanja biološke raznolikosti. Tipovi staništa kao što su obalne dine, siromašni travnjaci i stari kamenolomi zahtijevaju strogu zaštitu područja. Održavanje ovih staništa također je važno kako bi se uzele u obzir potrebe faune, posebice divljih pčela. Tehnička sredstva poput motornih pila i rezača grmlja neophodna su za osiguranje otvorenog terena i stvaranje poremećaja u tlu, što je ključno za reprodukciju i opstanak mnogih vrsta pčela.
EU je odgovorila na ovaj problem i postavila nove ciljeve za 2030. kao dio strategije bioraznolikosti. Najmanje 30 % morskih i kopnenih područja EU-a trebalo bi zaštititi, s posebnim naglaskom na netaknute ekosustave. Također se poziva na reviziju Inicijative EU za oprašivače kako bi se stvorio novi okvir za praćenje i zaštitu oprašivača. Konkretne mjere trebale bi podržati i promicati biološku raznolikost iu urbanim područjima.
Provedba troškovno učinkovitih mjera za promicanje divljih pčela često je jednostavna i može u konačnici povećati poljoprivredne prinose. Preporuke za 34 različita usjeva i odgovarajuće mjere sabrane su u “Praktičnom priručniku o oprašivanju usjeva – povećanje prinosa promicanjem biološke raznolikosti”. Izbjegavanje oranja u korist metoda kao što su kultivatori također mogu stvoriti mjesta za gniježđenje vrsta koje se gnijezde na tlu.
Prijetnja proizvodnji hrane
Smanjenje broja oprašivača sve se više smatra prijetnjom ne samo biološkoj raznolikosti već i globalnoj sigurnosti hrane. Najmanje 25% poljoprivrednog zemljišta trebalo bi se obrađivati organski do 2030. kako bi se promicala održiva poljoprivreda. Također je potrebno smanjiti upotrebu kemijskih pesticida i gnojiva.
Očuvanje staništa i promicanje divljih pčela neraskidivo su povezani. Samo aktivnim djelovanjem možemo osigurati da ovi neophodni oprašivači ne budu dalje ugroženi i da se održi osnova za opskrbu hranom. Zaštitimo naše divlje pčele, zaštitimo naše žetve.
Sveučilište u Freiburgu izvještava da su divlje pčele ključne za oprašivanje naših usjeva. Wildbees.info ističe da je uništavanje njihovih staništa glavni uzrok ugroženosti. Europski parlament naglašava važnost strategije bioraznolikosti za zaustavljanje opadanja oprašivača.