Revolucija u pšenici: nutrijenti u fokusu novih istraživanja!
Sveučilište u Hohenheimu provodit će istraživanja o kvaliteti pšenice i hranjivim tvarima do rujna 2025. uz potporu od 2,33 milijuna eura.

Revolucija u pšenici: nutrijenti u fokusu novih istraživanja!
Istraživanje pšenice i njezinog nutritivnog sadržaja postaje sve važnije. Aktualna studija Sveučilišta u Hohenheimu usredotočuje se na utjecaj različitih vrsta pšenice i tehnika pečenja na kvalitetu pšeničnog kruha. U sklopu projekta Betterwheat bilježi se preko 280 sorti pšenice i 400 uzgojnih linija s više od 6000 karakteristika kako bi se bolje razumio i optimizirao sadržaj hranjivih tvari. Ovaj interdisciplinarni projekt okuplja partnere iz znanosti i industrije, uključujući Medicinski centar Sveučilišta u Mainzu i četiri tvrtke za oplemenjivanje pšenice, a financira ga Savezno ministarstvo poljoprivrede s 2,33 milijuna eura u razdoblju od pet godina do rujna 2025. Uključene tvrtke također doprinose sa 700.000 eura za terenska ispitivanja i analize kvalitete kako bi poboljšali informacijsku bazu za uzgoj.
Ključno otkriće studije je da sadržaj hranjivih tvari u pšenici može uvelike varirati. Sadržaj hranjivih tvari u različitim vrstama pšenice varira i do 50 posto. Posebno su važni mikronutrijenti poput željeza i cinka. Određene metode pečenja, poput spore pripreme tijesta s kiselim tijestom, korisne su jer smanjuju fitinsku kiselinu. To omogućuje bolju dostupnost zdravih sastojaka u kruhu. Pekari ovdje igraju presudnu ulogu jer svojim izborom tehnologije pečenja mogu značajno utjecati na unos hranjivih tvari kod potrošača.
Inovativne metode istraživanja pšenice
Projekt Betterwheat koristi moderne tehnike genomike, proteomike i fenotipizacije za bolje razumijevanje karakteristika kvalitete pšenice. Kombinacijom agronomskih karakteristika i klimatskih podataka, cilj je optimizirati oplemenjivanje pšenice u smislu prinosa, kvalitete i stabilnosti okoliša. Ovo je osobito važno s obzirom na izazov da se proizvodnja pšenice mora povećati za više od 50 posto do 2050. kako bi se zadovoljila globalna potražnja.
Osim toga, istraživači, uključujući Helmholtz Zentrum München, dodatno su ispitali genom pšenice. Sekvencionirane su sekvence 15 sorti pšenice iz globalnih programa oplemenjivanja, što je omogućilo bržu identifikaciju genetskih svojstava. Važan napredak može se vidjeti u kontekstu klimatskih promjena, budući da će se uzgajati otpornije sorte pšenice koje će se bolje nositi sa sušom, vrućinom i štetnicima. Najopsežniji atlas genoma pšenice koji je rezultat ovog istraživanja omogućuje uzgajivačima da bolje identificiraju genetske razlike između sorti i razviju nove proizvode od pšenice s optimiziranim sastojcima.
Općenito, projekt ima za cilj poboljšati kvalitetu pšenice i sadržaj hranjivih tvari u cijelom lancu vrijednosti. Uzimajući u obzir različite čimbenike, od odabira sorti do inovativnih tehnika pečenja, ne samo da bi se hrana mogla proizvoditi zdravije, već i održivije. Stručnjaci se slažu da su takvi pristupi prijeko potrebni kako bi se odgovorilo na izazove budućnosti i osigurala stabilna opskrba hranom. Sveučilište Hohenheim izvješćuje o važnosti ovog istraživanja, dok Betterwheat ističe interdisciplinarne pristupe. Dodatne pojedinosti o atlasu genoma pšenice dostupne su u publikaciji Helmholtz centar München pronaći.