Suche
Mein Konto
Revolucionarno istraživanje proteostaze: ključ protiv neurodegeneracije!
Claudio Joazeiro sa Sveučilišta Heidelberg istražuje proteostazu i njenu ulogu u neurodegenerativnim bolestima s novim financiranjem ERC-a.
Revolucionarno istraživanje proteostaze: ključ protiv neurodegeneracije!
Sveučilište Heidelberg dobilo je značajna sredstva za pet svojih istraživača koji slijede inovativne pristupe borbi protiv neurodegenerativnih bolesti. Posebno treba istaknuti rad Claudija Joazeira, čiji je projekt “Nadzor prevođenja: od molekularnih mehanizama do uloge u bolesti” (SuTra) dobio gotovo 2,5 milijuna eura iz sredstava ERC-a. Joazeiro se fokusira na bitne procese proteostaze, koji su bitni za funkcioniranje i održivost stanica.
Proteostaza je glavna mreža koja regulira proizvodnju, savijanje, transport i razgradnju proteina. Poremećaj u ovom složenom sustavu može dovesti do nakupljanja pogrešno savijenih proteina u živčanim stanicama, što je ključno obilježje mnogih neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alzheimerovu, Parkinsonovu i amiotrofičnu lateralnu sklerozu (ALS). Joazeiro istražuje specifične aspekte kontrole kvalitete povezane s ribosomima (RQC), zaštitnog mehanizma koji je otkrio i koji je ključan za razumijevanje neuroloških poremećaja.
Istraživanje ranjivosti neuronskih stanica
Konkretno, osjetljivost neurona na RQC defekte i njihova uloga u razvoju neuronske disfunkcije središnje su teme u Joazeirovu istraživanju. Prema nalazima istraživanja, pogrešno savijanje i agregirani proteini uobičajene su patološke značajke povezane s oštećenom homeostazom proteina. Procesi starenja također doprinose nakupljanju takvih nedostataka.
U neurodegenerativnim bolestima, gubitak specifičnih neurona povezan je s nakupljanjem proteina kao što je tau kod Alzheimerove bolesti i α-sinuklein kod Parkinsonove bolesti. Ta su pogoršanja uzrokovana netočnim načinom rada proteina i nedosljednim metabolizmom RNA, koji su povezani s degenerativnom neurodegeneracijom. Ubikvitin-proteasomski sustav (UPS) ovdje igra presudnu ulogu: on označava krivo smotane proteine za razgradnju, dok autofagija uklanja veće agregate i oštećene organele. Nepravilno funkcioniranje ovih sustava dovodi do nakupljanja toksičnih tvari u neuronima.
Terapijske perspektive
Trenutačno postoje ograničene terapijske strategije za borbu protiv neurodegenerativnih bolesti. Genijalni pristupi usmjereni na više mehanizama bolesti i temeljeni na obnavljanju funkcije proteina pokazuju obećavajuće rezultate, ali mnoga pitanja ostaju bez odgovora. U budućnosti bi dezagregatori poput HSP104 mogli pomoći u preokretanju patoloških faznih prijelaza i ublažiti neurotoksične učinke.
Ukratko, jasno je da je istraživanje proteostaze, a posebno mehanizama koji dovode do njezine disfunkcije, ključno za razvoj novih terapijskih opcija za borbu protiv neurodegenerativnih bolesti. Joazeirov rad bit će ključan u razvoju novih pristupa ciljanim terapijama i otkrivanju zašto su neuroni posebno osjetljivi na nedostatke u ribosomskoj kontroli kvalitete. Dugoročno, to bi moglo biti ključno za razumijevanje i liječenje bolesti kao što su Alzheimerova, Parkinsonova i ALS.
Posebnim proučavanjem ovih bioloških mehanizama, istraživanje očekuje ne samo produbljivanje razumijevanja ovih bolesti, već i stvaranje novih intervencija za vraćanje zdravlja neurona.