Ukrajinski znanstvenik dobio milijune novca za izvještavanje o terorizmu!

Ukrajinski znanstvenik dobio milijune novca za izvještavanje o terorizmu!

Danas, 31. ožujka 2025., izbjegla ukrajinska komunikologinja prof. dr. Lesia Horodenko dobila je dodatna sredstva od gotovo 220.000 eura za svoj važan istraživački projekt. Ovaj je projekt dio projekta „Odgovorno izvješćivanje o terorizmu” koji financira DFG pri Mannheim Centru za europska društvena istraživanja (MZES), a koji od 2017. vodi prof. dr. Hartmut Wessler. Horodenko, koja je pobjegla iz Ukrajine u srpnju 2024., a prethodno je predavala na Sveučilištu u Kijevu, fokusira svoj rad na medijsko izvještavanje o terorizmu u Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini.

Središnje istraživačko pitanje na koje se Horodenko fokusira jest kako mediji u tim zemljama koriste pojam “terorizam” i koji različiti narativi proizlaze iz toga. Posebno je razotkrivajuće da se u Rusiji ukrajinske trupe prikazuju kao “teroristički akti”, dok oporbeni ruski mediji u zemljama poput Latvije ili Poljske taj izraz koriste na nijansiraniji način. Analiza bi trebala pomoći u formuliranju preporuka za novinare kada se bave terorističkim napadima.

Ciljevi i metode istraživanja

Sveobuhvatni cilj cjelokupnog projekta je ispitati ton, provjere činjenica i korištenje slika i videa u izvješćivanju o napadima. U prvoj fazi projekta provedena je komparativna analiza izvještavanja o terorizmu u različitim zemljama i kulturama. Prelaskom u drugu fazu, koja traje do 2027. godine, fokus je na interakciji teksta i slike te njihovom utjecaju na percepciju korisnika medija.

Provode se eksperimenti kako bi se utvrdilo dovodi li odgovorno izvješćivanje do objektivnijeg sagledavanja teme terorizma. Razvoj u medijskom izvještavanju o terorizmu stalna je tema koja se mora promatrati u kontekstu velikih događaja poput 11. rujna 2001., koji se smatra prekretnicom u globalnoj percepciji terorizma, budući da su objave Federalna zaklada za istraživanje mira pokazati.

Medijska konstrukcija terorizma

Radovi Wolfganga Frindtea, Nicole Haußecker i Jensa Jirschitzke u središtu su ovih analiza medijskih studija koje se bave medijskom konstrukcijom i individualnom interpretacijom terorizma. Ove analize također pokrivaju važna vremenska razdoblja i događaje, kao što su teroristički napadi u Keniji 2002. i događaji nakon 11. rujna.

Kvantitativnom i kvalitativnom analizom novinskog izvještavanja o terorizmu u Njemačkoj od 2007. do 2009. godine ispitan je i utjecaj medijske reprezentacije na individualno razumijevanje terorizma i sigurnosno ponašanje stanovništva. Koristeći tri reprezentativna istraživanja stanovništva, trebale su se utvrditi konstrukcije o terorizmu u društvu kako bi se promicao miroljubivi svjetski poredak.

Drugi primjer analize medijskog izvještavanja o terorizmu je magistarski rad pod naslovom “Uokvirivanje terorizma u austrijskom medijskom izvještavanju”. Ova istraga bavila se terorističkim napadom koji je organizirao IS u Beču 2. studenog 2020. i analizirala je izvještavanje u dva različita dnevna lista: kvalitetnim novinama “der Standard” i tabloidu “die Kronenzeitung”.

Analizom 209 članaka vidljivo je da je izvještavanje u tim medijima ponekad bilo vrlo različito. Dok su u početku dominirale reakcije na napad i prikaz terorizma kao prijetnje, s vremenom se fokus premjestio na posljedice i mjere nakon napada.

Sve u svemu, čini se da je medijsko izvještavanje o terorizmu složeno iu smislu percepcije i obrazloženja te da na njega utječu različiti čimbenici. Potreba za odgovornom i diferenciranom praksom izvješćivanja stoga ostaje ključna za promicanje razumijevanja ovog gorućeg društvenog pitanja.