Osiguravajuća zaštita za općine: Sada postaje riskantno!

Osiguravajuća zaštita za općine: Sada postaje riskantno!

Aktualna studija od strane Sveučilište u Hohenheimu, koju je naručilo Opće udruženje njemačke osiguravateljske industrije (GDV), ističe zabrinjavajuću činjenicu: osiguravajuća zaštita općinskih zgrada od prirodnih opasnosti u Njemačkoj je neadekvatna. Ovo je posebno zabrinjavajuće jer se mnoge zajednice oslanjaju na državnu pomoć u slučaju štete, što se smatra rizičnim.

Studija pokriva nekoliko saveznih država, uključujući Baden-Württemberg, Hessen i Tiringiju. U tim je regijama velik broj zajednica sklopio osiguranje od prirodnih opasnosti: 70% u Baden-Württembergu, 55% u Thüringenu i samo 50% u Hessenu. Iz povijesnih razloga, gustoća osiguranja u Baden-Württembergu je 94% za stambene zgrade, znatno više od nacionalnog prosjeka od 57%.

Uporaba osiguranja i ovisnost o državi

Studija pokazuje da 31% općina u Hessenu, 48% u Baden-Württembergu i 60% u Thüringenu ima tendenciju financiranja neosiguranih šteta putem državnih plaćanja. Unatoč prednostima koje proizlaze iz brzog rješavanja šteta i savjetodavnih usluga osiguravatelja, ovi čimbenici ne dovode do veće stope sklapanja osiguranja od elementarnih nepogoda. Jasan trend pokazuje nedostatak ponude u Njemačkoj kada je u pitanju zaštita od prirodnih opasnosti.

Naglašava se da potrošači i općine mogu besplatno dobiti informacije o svojim pojedinačnim rizičnim situacijama, primjerice putem provjere poplava. Kako bi se situacija poboljšala, studija poziva na sveobuhvatni koncept prevencije i prilagodbe posljedicama klimatskih promjena. To uključuje jasne smjernice za planiranje i izgradnju svjesno rizika, kao i zabrane gradnje u poplavnim područjima i uvođenje potvrde o prirodnoj opasnosti na nacionalnoj razini.

Rastuće premije osiguranja i rizici

The Istraživanje CORRECTIV-a ističe da klimatska kriza dovodi do poskupljenja osiguranja od prirodnih katastrofa. Osobito visoke premije moraju se platiti za zgrade u rizičnim područjima kao što su teretane u dolinama ili gradske vijećnice na obali. Prema procjenama, samo oko 50% općinskih zgrada u Njemačkoj ima osiguranje od prirodnih opasnosti, što dovodi do averzije prema riziku u nekim ranjivim krugovima zbog visokih troškova.

Uz to, Philipp Wolf iz Potrošačkog centra Rhineland-Pfalz upozorava na posljedice rasta troškova. To bi moglo dovesti do toga da se i okrugi i privatni pojedinci odreknu osiguranja. Osiguranje od prirodnih katastrofa postaje sve važnije za zaštitu od financijske štete uzrokovane prirodnim katastrofama kao što su poplave ili jaka kiša. S obzirom na visoke troškove gradnje i sve češće ekstremne vremenske nepogode, cijene su posljednjih godina značajno porasle.

Istraživanje pokazuje da samo devet od trinaest ispitanih okruga ima kasko osiguranje. Međutim, četiri okruga, uključujući Oberhavel, Anhalt-Bitterfeld, Geru i Kiel, ponekad uopće nemaju osiguranje od prirodnih opasnosti, a Kiel kao razlog navodi visoke premije, dok Gera postavlja prioritete za druge troškove. Postoje posebni izazovi u Bad Neuenahr-Ahrweileru, gdje ponude osiguranja od prirodnih opasnosti više nisu dostupne nakon poplave 2021. godine.

zahtjeve prema politici

Zastupnik SPDF-a Johannes Fechner poziva na jedinstvenu strukturu premija i sveobuhvatno osiguranje od prirodnih opasnosti. Predlaže preispitivanje procjene rizika kuća kako bi se omogućile niže cijene. Također poziva općine da poduzmu mjere prilagodbe klimi i zabrane gradnju u najugroženijim područjima.

Još jedno izvješće iz Deloitte pokazuje središnju ulogu industrije osiguranja u kontekstu Pariškog sporazuma o klimi. Industrija ne samo da treba apsorbirati ekonomsku štetu, već i podržati prijelaz na obnovljivu energiju.’étude ističe da se osiguranje često uzima u obzir tek nakon što je projekt započeo, što djeluje protiv učinkovitog upravljanja rizikom od klimatskih promjena. Ključno otkriće je da je kombinacija rizika, inženjerskih i financijskih vještina presudna za uspješno suočavanje s budućim izazovima povezanim s prirodnim katastrofama.