Šume kao čuvari klime: Ovako njemačko drveće skladišti CO2!

Šume kao čuvari klime: Ovako njemačko drveće skladišti CO2!

Šume su od goleme važnosti za globalnu klimu i igraju ključnu ulogu u skladištenju ugljika. Glasno uni-freiburg.de Gospodarenje šumama i bioraznolikost ključni su čimbenici koji utječu na skladištenje ugljika u ovim ekosustavima. Dr. Florian Schnabel, šumarski znanstvenik sa Sveučilišta u Freiburgu, vodi poznati eksperiment Sardinilla, koji proučava raznolikost vrsta drveća i njihov utjecaj na skladištenje ugljika.

Eksperiment Sardinilla dio je TreeDivNeta, globalne mreže za istraživačke projekte o raznolikosti vrsta drveća. Cilj mu je istražiti odnose između bioraznolikosti i funkcija ekosustava uz promicanje održivog gospodarenja šumama u kontekstu globalnih promjena. Projekt također ispituje učinke klimatskih ekstrema na šume.

Zalihe ugljika u Njemačkoj

Nedavna studija Instituta Thünen pokazuje da šume pokrivaju oko trećinu kopnene površine diljem svijeta i skladište značajne količine ugljika. U Njemačkoj je oko 50 milijuna tona CO2 dugoročno pohranjeno u šumama 2012. godine, što se može računati u trgovini emisijama biologija.de prijavio.

Skladištenje ugljika prvenstveno se odvija u nadzemnoj i podzemnoj biomasi. Prema studiji, približno 993 milijuna tona ugljika trenutno je pohranjeno u nadzemnoj biomasi i 156 milijuna tona u podzemnoj biomasi. Osim toga, u humusnom sloju zabilježena je stalna količina od 191 milijuna tona ugljika.

Godišnja sekvestracija ugljika u njemačkim šumama trenutno iznosi oko 52 milijuna tona. Ovo pokazuje funkcionalnu promjenu šuma u Njemačkoj od 1990., gdje sada vežu više ugljika nego što se oslobađa sječom drva. Povećanje zaliha ugljika također pokazuje da bioraznolikost šuma i specifične vrste drveća mogu imati značajan utjecaj na skladištenje ugljika.

Uloga šuma u zaštiti klime

Sveobuhvatno razumijevanje funkcije šumskih ekosustava ključno je za zaštitu klime. Glasno klima-wissen.de Šume ne djeluju samo kao ponori ugljika, apsorbirajući CO2 iz atmosfere, već također stabiliziraju tlo i reguliraju ravnotežu vode. Staro drveće, posebno listopadno drveće kao što su hrastovi i bukve, posebno je važno jer može pohraniti više ugljika.

Prakse upravljanja šumama mogu dodatno povećati skladištenje ugljika. Međutim, krčenje šuma predstavlja značajan rizik jer se oslobađa pohranjeni ugljik, povećavajući učinak staklenika. Stoga su projekti održivog gospodarenja šumama i pošumljavanja od velike važnosti za zaštitu staništa flore i faune i promicanje bioraznolikosti.

Kako bismo odgovorili na izazove klimatskih promjena, potrebne su političke i društvene inicijative koje promiču zaštitu šuma. Inovativni pristupi, poput stvaranja koridora između šumskih područja, također mogu pomoći u jačanju bioraznolikosti. Mješovite šume ključne su za otpornost šumskih ekosustava, dok ih monokulture ugrožavaju.

Očuvanje i održivo gospodarenje šumama važno je ne samo za zaštitu klime, već i za očuvanje prirodnih staništa i stabilnost globalnih ekosustava. Provedbom takvih mjera šume mogu igrati središnju ulogu kao ključni element u borbi protiv klimatskih promjena.