Promjene u sjećanju: Kako se reinterpretira 8. svibnja 1945.!

Promjene u sjećanju: Kako se reinterpretira 8. svibnja 1945.!

12. lipnja 2025. Sveučilište Heidelberg posvetit će svoju seriju predavanja Ruperta Carole važnoj temi reinterpretacije kraja Drugog svjetskog rata. Posebno se pomno razmatra 8. svibnja 1945., koji se često smatra "nultim satom". U svom predavanju povjesničar prof. Martin Sabrow osvjetljava kako je došlo do promjene sjećanja u njemačkoj kulturi sjećanja. Sve se više na ovaj dan gleda manje kao na znak predaje nego kao na dan oslobođenja uni-heidelberg.de prijavio.

“Nulti sat” odnosi se na potpuni poraz i raspuštanje svih postojećih redova u Njemačkoj. Ipak, ovakav način govora gubi svoju dokaznu vrijednost i neki ga, poput Sabrowa, doživljavaju kao potiskivanje prošlosti. Ova kritička rasprava otvara mnogo složeniju sliku prijelaza iz nacističke diktature u Saveznu Republiku.

Kontroverzno mjesto sjećanja

O 8. svibnju 1945. i dalje se raspravlja kao o simboličnom trenutku sloma Njemačke. Zemlja je bila u ruševinama, i materijalno i moralno. Diskutabilno je koliko se naglo dogodio prijelaz u novo doba. Promjena je obilježena rezignacijom, ali i duhom optimizma. Stare elite ostale su odlučujuća snaga u ovoj tranzicijskoj fazi, što ilustrira složenost tadašnjeg društvenog raspoloženja. Tagesspiegel.de ističe da je stav o obilježavanju 8. svibnja kao Dana oslobođenja postao konsenzus gotovo 80 godina nakon završetka rata.

Serija predavanja Ruperta Carole pod nazivom "1945.: Epoha Prag i prostor iskustva" vodit će je povjesničar prof. dr. Manfred Berg. Ova serija pokriva i retrospektivna tumačenja i rekonstrukcije ljudskih iskustava. Nakon Sabrowovog predavanja uslijedit će još tri događanja koja će se održavati ponedjeljkom u auli Starog sveučilišta.

Kultura sjećanja se mijenja

Promjene u sjećanju na Drugi svjetski rat reflektiraju se ne samo u akademskim raspravama, već iu širem društvu. U razgovoru između politologa Herfrieda Münklera i Elisabeth Luft raspravlja se o središnjim poukama s kraja rata. Transatlantski Zapad smatra se ključnom geopolitičkom i gospodarskom silom koja se suočava s današnjim izazovima. Valja napomenuti da pomicanje vojnih granica često ne daje željene rezultate. Münkler naglašava da proces učenja iz jugoslavenskih ratova pokazuje koliko je krhka krilatica “nikad više rat”. Goethe.de također opisuje paralele između mirovnih pregovora 1945. i aktualnih sukoba, poput situacije u Ukrajini, što ilustrira globalne izazove.

Središnji aspekt promjene sjećanja je sve manja uloga koju kraj rata igra za mlađe generacije. Ova generacija nema izravnih sjećanja i oslanja se na narative. No, svijest o prošlosti potiče na razmišljanje o odgovornosti i djelovanju naših predaka. Aktivno bavljenje poviješću od velike je važnosti za buduću prevenciju rata i izbjegavanje autoritarnih struktura.

Predavanje Martina Sabrowa 12. lipnja dio je veće rasprave koja se bavi društvenim i političkim posljedicama sjećanja na kraj rata. Snimke događanja uskoro će biti dostupne na heiONLINEu kako bi se budućim generacijama prenijelo znanje o ovoj ključnoj eri.