Ekonomska nejednakost: rizik od građanskog rata raste diljem svijeta!

Ekonomska nejednakost: rizik od građanskog rata raste diljem svijeta!

Aktualna studija od strane Sveučilište u Tübingenu pokazuje alarmantne trendove ekonomske nejednakosti i njezinu povezanost s rizikom građanskog rata. Sveobuhvatna analiza koja ispituje raspodjelu zemlje i prihoda u proteklih 200 godina u 193 zemlje otkriva da je rastuća ekonomska nejednakost u zemljama kao što su SAD, Velika Britanija i Rusija značajno povećala rizik od građanskog rata. Ova studija objavljena je u časopisu Review of Income and Wealth.

Studija je razvila novu mjeru za izračun ekonomske nejednakosti koja uzima u obzir ne samo dohodak i vlasništvo nad zemljom, već i odstupanja od prosječne visine. Visina služi kao pokazatelj životnog standarda i nejednakosti u društvu. Na primjer, povijesni podaci pokazuju da su se prije građanskog rata u SAD-u razlike u visini između skupina s višim prihodima i nekvalificiranih radnika značajno povećale.

Statistički uvidi i rizici

Rizik od građanskog rata u Sjedinjenim Državama porastao je s 10% na 21% u posljednjih 30 godina zbog nejednake raspodjele dohotka. Studija također pokazuje da je nejednakost porasla i u drugim zemljama poput Velike Britanije, Kine, Indije i Rusije. Veza između nejednake raspodjele dohotka i građanskih ratova statistički je dokazana, a građanski ratovi definirani su kao sukobi s više od 1000 smrtnih slučajeva uslijed borbi unutar godine dana.

Istraživanje također pokazuje da su faktori kao što su veličina i broj stanovnika zemlje, kao i prethodni građanski ratovi i razina demokracije, dodatne varijable koje mogu utjecati na rizik od građanskog rata. Zanimljivo je da gospodarski rast nema mjerljiv utjecaj na rizik građanskog rata. Kako bi se smanjila nejednakost među dohodovnim skupinama, istraživači preporučuju, među ostalim, progresivniji porez na dohodak i bolji pristup visokokvalitetnom obrazovanju.

Globalni trendovi i nejednakosti

Širi pogled na globalne nejednakosti pruža se kroz analizu Federalna agencija za građansko obrazovanje dopunjeno. U 2021. najbogatijih 10 posto svjetske populacije zarađivalo je u prosjeku oko 87.000 eura godišnje, dok je najsiromašnijih 50 posto dobilo samo 2.800 eura. Ta se razlika također odražava na vlasništvo nad imovinom: najbogatijih 10 posto u prosjeku ima oko 551.000 eura, dok najsiromašnijih 50 posto ima samo 4.100 eura.

U Njemačkoj se nejednakost u prihodima povećala od 1970-ih, sa značajnim porastom između kasnih 1990-ih i sredine 2000-ih. Globalno gledano, Europa ima najnižu nejednakost u prihodima, dok regije poput Latinske Amerike i Bliskog istoka imaju više razine nejednakosti. Antropološke studije pokazuju da svi članovi društva pate od visoke razine nejednakosti, čak i bogati građani, jer nejednakost stvara stres i društvenu napetost.

Ovi nalazi naglašavaju potrebu da se društvene nejednakosti promatraju ne samo kao ekonomski problem, već i kao prijetnja socijalnom miru i stabilnosti u društvima diljem svijeta. Zbog toga je još važnije poduzeti mjere koje smanjuju ekonomsku nejednakost i time smanjuju rizik od sukoba.