Komuniciranje znanosti: stručnjaci u dijalogu s javnošću!

Komuniciranje znanosti: stručnjaci u dijalogu s javnošću!

Dana 5. svibnja 2025. održana je važna debatna radionica s Verenom Mischitz na Sveučilištu u Heidelbergu. Radionica je istaknula napetost između znanosti i društvenog angažmana, sa središnjom temom: “Istraživanje u javnoj sferi: Je li to već aktivizam?” Mischitz se usredotočio na demokratsku odgovornost istraživača u sve složenijem medijskom krajoliku.

Verena Mischitz, koja je studirala komunikologiju i političke znanosti u Beču i Liègeu, ima veliko iskustvo u znanstvenoj komunikaciji. Prije nego što je radila kao slobodna novinarka i redateljica za ORF, WDR i Arte, radila je kao urednica i menadžerica društvenih medija na ORF-u te kao voditeljica za “Der Standard”. Za svoje kreativne videozapise s objašnjenjima o klimi i krizi bioraznolikosti nagrađena je, između ostalih, nagradom Georg von Holtzbrinck za znanstveno novinarstvo.

Trening i javni angažman

Radionica je uključivala niz događanja o osnovama znanstvene komunikacije. Polaznici su kroz praktične vježbe imali priliku unaprijediti svoje vještine izrade video spotova. Interaktivni seminar pod nazivom “Istraživanje u intervjuima” pripremio je sudionike za medijske nastupe i naučio ih kako se nositi s kritičkim pitanjima. Osim toga, Mischitz je održao javno predavanje o komuniciranju znanosti u vrijeme planetarnih kriza, koje je govorilo o izazovima i mogućnostima znanstvene komunikacije.

Nature Marsilius Visiting Professorship for Science Communication, koju su zajednički osnovali Holtzbrinck Berlin, Zaklada Klaus Tschira i Sveučilište u Heidelbergu, igra središnju ulogu u promicanju kompetentnog izvještavanja o znanstvenim temama. Cilj je pozvati poznate stručnjake koji će omogućiti kvalitetnu razmjenu znanosti i javnosti. Među prijašnjim nositeljima zvanja gostujućeg profesora bile su poznate ličnosti kao što su Mai Thi Nguyen-Kim i Kai Kupferschmidt.

Znanstvena komunikacija u tranziciji

Znanstvena komunikacija postala je važnija posljednjih godina, posebice zbog pandemije COVID-19. Sve veća prisutnost prijenosa znanja i uloga znanstvenika u medijima pokazuju da je nužna kulturološka promjena prema komunikacijskoj znanosti. Federalno ministarstvo obrazovanja i istraživanja poziva na ovu promjenu kako bi se promicalo javno razumijevanje znanstvenih tema.

Znanstvenu komunikaciju sada karakteriziraju pojmovi kao što su javno razumijevanje znanosti i građanska znanost, što dodatno intenzivira dijalog između znanosti i društva. Digitalne platforme redefinirale su granice znanstvene komunikacije, donoseći sa sobom i potencijal i izazove.

Akademije i institucije promatraju zabrinjavajući razvoj u znanosti i medijima. Stoga odgovorna razmjena između znanosti, medija i društva postaje sve važnija. Znanost i novinarstvo bitne su komponente demokratskog društva koje su ključne za informirane odluke i javni dijalog. Preporuke za poboljšanje te komunikacije nužne su kako bi se osigurala kvaliteta javno dostupnih informacija, pokazuju istraživanja u časopisu Journalistik.

U vrijeme kada znanstvene autoritete sve više izazivaju skeptični pokreti, doseg znanosti ključan je za njezin ugled i povjerenje u društvu. Razvoj u znanstvenoj komunikaciji i medijskom okruženju mora se i dalje kritički pratiti kako bi se osigurala kvaliteta i integritet znanstvenog dijaloga.

Za detaljnije uvide u ovu temu upućujemo na detaljnu analizu znanstvenog priopćenja autora ncbi.nlm.nih.gov i leopoldina.org se liječi. Više informacija o događanjima možete pronaći na web stranici Sveučilište u Heidelbergu.