Ljutnja na poslu: Kako emocije mogu promijeniti timski rad!

Ljutnja na poslu: Kako emocije mogu promijeniti timski rad!

Aktualna studija Sveučilišta Hohenheim u Stuttgartu ispituje kako se nositi s ljutnjom na radnom mjestu. Anketirano je 214 zaposlenika iz deset različitih industrija i dokumentirali su svoje emocije tri puta dnevno u razdoblju od dva tjedna. Rezultati pokazuju da se ljutnja ne bi trebala smatrati ubojicom produktivnosti, ali može imati pozitivne učinke na produktivnost pod određenim okolnostima. To uvelike ovisi o tome kako se zaposlenici nose sa svojim osjećajima ljutnje. Izvještava Sveučilište Hohenheim da nije pronađena izravna veza između ljutnje i produktivnosti.

Posebno se navodi da konstruktivno suočavanje s ljutnjom može pomoći u boljem postizanju profesionalnih ciljeva. Metoda "suočavanja" u kojoj se uzrocima ljutnje govori otvoreno i s poštovanjem, potiče produktivnost. Snažan osjećaj "mi" u timu pomaže zaposlenicima da koriste ljutnju kao motivaciju za poboljšanje timskog rada. Nasuprot tome, razmišljanje o ljutnji često dovodi do negativnih posljedica, poput iscrpljenosti i problema s koncentracijom.

Uzroci negativnih emocija

Ljutnja i ljutnja često su reakcije na uočene prijetnje ili nepravde. Okidači mogu biti i osobne i profesionalne interakcije. Glasno Haufe Negativne emocije mogu proizaći iz različitih čimbenika: blokiranih ciljeva, nepravedne raspodjele resursa ili maltretiranja, osobnih napada i pretjeranih zahtjeva zbog velikog opterećenja.

Menadžeri igraju središnju ulogu u suočavanju s emocijama među zaposlenicima. Imaju i sposobnost izazvati ljutnju i odgovornost za reguliranje vlastitih emocija. Stoga je važno da menadžeri razumiju njihove uzroke i kako se s njima nositi. Strategije poput redovitih povratnih informacija i otvorene komunikacije mogu pomoći u poboljšanju emocionalne situacije u timu.

Moć upravljanja emocijama

Učinkovito upravljanje emocijama stoga može presudno utjecati na uspjeh i zaposlenika i menadžera. Glasno Institut rješenja Dobro upravljanje emocijama povećava individualni učinak i osigurava bolju radnu atmosferu. Za uspješnu suradnju ključna je emocionalna inteligencija, sposobnost prepoznavanja i reguliranja vlastitih i tuđih emocija.

Osim toga, menadžeri mogu koristiti emocionalnu kompetenciju za stvaranje pozitivnog radnog ozračja i djelovati kao uzori. Ciljana obuka za voditelje mogla bi uključivati ​​komunikacijske metode i strategije upravljanja stresom koje promiču zdravo rukovanje emocijama. U konačnici, tvrtke imaju koristi od zaposlenika koji se otporno nose sa svojim emocijama, jer pozitivna radna atmosfera može značajno povećati produktivnost.