Izložba ističe stradanje obitelji Geiershoefer tijekom nacionalsocijalizma

Izložba ističe stradanje obitelji Geiershoefer tijekom nacionalsocijalizma

Na Katoličkom sveučilištu u Eichstättu 28. svibnja 2025. otvorena je izložba “Duga sjena nepravde” koja rasvjetljava sudbinu obitelji Geiershoefer tijekom nacionalsocijalističkog progona. Ova izložba rezultat je intenzivnog trosemestralnog istraživačkog rada studenata moderne i suvremene povijesti i novinarstva pod vodstvom prof. dr. Vanesse Conze. Ukupno je pregledano i evaluirano više od 5000 stranica izvornog materijala kako bi se razvila mikropovijesna perspektiva progona i njegovih posljedica. U fokusu su uključeni ljudi, različite vremenske razine i kompleksne teme progona, protjerivanja i poraća.

Rezultati ovog projektnog rada ne samo da su predstavljeni na aktualnoj izložbi, već i objavljeni u monografiji "Duga sjena nepravde. Nacionalsocijalistički progon i njegove posljedice - primjer obitelji Geiershoefer". Svi zainteresirani mogu posjetiti izložbu u foajeu Sveučilišne knjižnice KU do 21. lipnja 2025. Buduće prezentacije planirane su u Ingolstadtu i Allersbergu, a dostupan je i podcast, u suradnji s Bayerischer Rundfunk.

Progon Židova u nacionalsocijalizmu

Izložba ima za cilj proširiti i produbiti konvencionalne narative o progonu Židova u nacionalsocijalizmu. Taj je progon počeo sustavno nakon dolaska nacističke stranke na vlast 1933. godine, kada je državna diskriminacija židovskog stanovništva u Njemačkoj agresivno provođena. Antisemitsko razmišljanje bilo je središnja osnova nacionalsocijalističke ideologije. Adolf Hitler je rano najavio “istrebljenje Židova”, što je postavilo temelje kasnijoj politici terora i istrebljenja.

Vrhunac ovog progona bio je pogrom u studenom 1938., također poznat kao “Noć kristalne noći”. Te je noći uništeno preko 1400 sinagoga i židovskih molitvenih domova, srušeno je na stotine židovskih trgovina i domova, a oko 100 Židova je ubijeno. Ovaj državno orkestrirani čin nasilja pokrenuo je val represije koji je doveo do konfiskacije cjelokupne židovske imovine i isključivanja židovskog naroda iz ekonomskog života.

Progresivno nasilje i holokaust

Od 1941. nacističko vodstvo, posebice SS, provodi najavljeno “istrebljenje Židova” u djelo. Procjenjuje se da je oko 5,7 milijuna Židova iz okupiranih europskih zemalja sustavno ubijeno. Ljude su gasili i spaljivali u logorima za istrebljenje, dok su streljački vodovi ubijali velik broj Židova na licu mjesta. Holokaust, kao najradikalniji genocid u povijesti, ne predstavlja samo istrebljenje židovskog stanovništva, već i istovremeno ubijanje Sinta i Roma te osoba s invaliditetom.

Izložbom u KU i pratećim publikacijama želi se ne samo podsjetiti na ovaj mračni dio povijesti, već i podići svijest o teškim kršenjima ljudskih prava i osobama koje stoje iza tih brojki. Inicijative kao što je Stolpersteine ​​koju je postavio Gunter Demnig od 1995. prisjećaju se žrtava i otvaraju prostor za pojedinačne priče u kontekstu velikih događaja iz prošlosti.

Primjer obitelji Geiershoefer stoga predstavlja konkretno polje istraživanja koje osvjetljava povijest i osobna iskustva ljudi koji su patili pod nacionalsocijalističkim režimom. Njihova priča ispričana je na mjestu gdje se znanost i sjećanje spajaju i mogu pridonijeti boljem razumijevanju prošlosti.