Obrazovni šok: Evo koliki je utjecaj vašeg porijekla na budućnost mladih Europljana!

Obrazovni šok: Evo koliki je utjecaj vašeg porijekla na budućnost mladih Europljana!

Istraživački projekt “Europska omladina u obrazovanju i prijelaz na tržište rada” (EDU-LAB), kojim koordinira Sveučilište Otto Friedrich u Bambergu, bavi se jednim od najhitnijih izazova u istraživanju obrazovanja: utjecajem socijalnog porijekla na obrazovne biografije mladih ljudi u Europi. Glasno uni-bamberg.de Projekt ima za cilj analizirati prijelaz u svijet rada i identificirati procese koji mogu smanjiti napuštanje škole i poboljšati učenje povezano s radom. Sredstva iznose oko 3 milijuna eura, od čega oko 300.000 eura ide izravno Sveučilištu u Bambergu.

Projekt će trajati do prosinca 2027. U istraživanje su uključene različite institucije iz nekoliko europskih zemalja, uključujući sveučilišta i istraživačke institute iz Austrije, Njemačke, Grčke i Portugala. Ciljana skupina su mladi od 15 do 30 godina, s fokusom na jednake mogućnosti i utjecaj političkih mjera, investicija i sistemskih čimbenika.

Društvena nejednakost u obrazovnom sustavu

U kontekstu obrazovne nejednakosti, važno je naglasiti da obrazovanje igra ključnu ulogu u pristupu poslu, prihodima i društvenom sudjelovanju. Članak 7. Temeljnog zakona obvezuje državu da odgaja i obrazuje svu djecu. Obrazovne ustanove u Njemačkoj obično su besplatne ili znatno subvencionirane, a pohađanje škole je obavezno do 18. godine. Još prikaži bpb.de i bpb.de da uspjeh u obrazovanju uvelike ovisi o socijalnom podrijetlu. U 2021. godini samo oko 50% mladih iz socijalno ugroženih obitelji steklo je stručno osposobljavanje.

Nasuprot tome, preko 50% ljudi iz akademskih obitelji završilo je diplomu. Te nejednakosti ne proizlaze samo iz nejednakih uvjeta učenja, već i iz ranih obrazovnih odluka donesenih u školi. Također se navodi da njemački obrazovni sustav djeluje kao "stroj za sortiranje", dijeleći učenike u različite vrste škola u ranoj fazi i time pojačavajući razlike umjesto da ih ispravlja.

Rano djetinjstvo i školsko obrazovanje

Obrazovanje u ranom djetinjstvu igra ključnu ulogu u učenju kognitivnih i nekomnitivnih vještina. Izvješća pokazuju da visokokvalitetna skrb o djeci može utjecati na smanjenje rasnih razlika. Iako je sudjelovanje u obrazovanju visoko za djecu u dobi od 3 do 6 godina, postoje socijalne razlike u sudjelovanju u programima obrazovanja u ranom djetinjstvu: djeca iz socijalno ugroženih obitelji rjeđe će sudjelovati u takvim programima.

Osim toga, studije kao što su PISA, TIMSS i IGLU jasno pokazuju da postoje razlike u uspješnosti između učenika iz različitih društvenih klasa. U srednjoj školi I. i II. djeca iz akademskih obitelji često imaju prednost i postižu više kvalifikacije. Ono što je posebno upečatljivo je nisko sudjelovanje mladih s migrantskim podrijetlom u srednjoškolskim programima.

Projekt EDU-LAB također će uključiti iskustva mladih ljudi i relevantnih skupina kao što su obitelji, učitelji i poslodavci u istraživanje kako bi proizveo djelotvorne rezultate. Suradnja s međunarodnim partnerima ima za cilj pomoći u prevladavanju izazova školske i profesionalne integracije podzastupljenih skupina. Kroz usporednu studiju obrazovnih sustava u različitim zemljama, istraživanje se nada da će dobiti vrijedne uvide koji bi mogli pridonijeti poboljšanju nejednake obrazovne situacije u Europi.