Demencija bez dijagnoze: Evo koliko su obitelj i prijatelji važni oboljelima!

Demencija bez dijagnoze: Evo koliko su obitelj i prijatelji važni oboljelima!

Dana 13. lipnja 2025. godine predstavljeni su rezultati važne studije o demenciji FAU Erlangen-Nürnberg je provedeno. Studija, koja je dio projekta “Digital Dementia Register Bavaria – digiDEM Bavaria”, pokazuje alarmantne nalaze: 75% osoba s demencijom živi bez formalne dijagnoze. To je često zbog nedostatka znanja o simptomima stanja.

Studija je analizirala podatke 924 osobe koje su sudjelovale u istraživanju između kolovoza 2020. i srpnja 2023. Ispitivani su izvori informacija za osobe s kognitivnim oštećenjima. Rezultati pokazuju da se osobni kontakti s obitelji, prijateljima i liječnicima smatraju najvažnijim izvorima informacija. Internet se, s druge strane, percipira kao nepouzdan, a više od 60% ispitanika reklo je da nikada nije koristilo Internet. Razlozi za to uključuju nedostatak interesa, složenost i nedostatak percipiranih koristi.

Važni izvori informacija

Evaluirano je ukupno osam izvora informacija: internet, televizija/radio, knjige/brošure, tečajevi/predavanja, novine/časopisi, obitelj/prijatelji, ljekarna i posjeti osobnom liječniku. Zanimljivo je da 40% ispitanika obitelj i prijatelje smatra "vrlo važnim izvorom", dok 33% isto ocjenjuje posjet osobnom liječniku. Razlika između dobnih skupina posebno je uočljiva: mlađi ljudi više ocjenjuju digitalne izvore informacija nego stariji. Žene više od muškaraca cijene gotovo sve izvore informacija, osim interneta.

Drugo ključno otkriće je da osobe s blagim kognitivnim oštećenjem pozitivnije ocjenjuju izvore informacija od osoba s uznapredovalom demencijom. Ovi rezultati upućuju na značajnu razliku u percepciji koja sugerira više istraživanja i razvoja u ovom području.

Digitalni registar demencije u Bavarskoj

Projekt digiDEM Bavaria, koji se provodi od 1. siječnja 2019., ima za cilj uspostaviti digitalni registar demencije u Bavarskoj. Ovo je namijenjeno ne samo poboljšanju razumijevanja kliničke složenosti i dugoročnog tijeka demencije, već i prikupljanju podataka o liječenju, skrbi i korištenju usluga od strane osoba s demencijom. Drugi fokus je na teretu brižnih rođaka. Željeni ciljevi također uključuju pružanje digitalnih ponuda i stvaranje platformi za podršku volonterskom radu u skrbi za demenciju.

U kontekstu ovih izazova, liječenje Alzheimerove i srodnih bolesti zahtijeva interdisciplinarni pristup koji kombinira neurologiju, psihijatriju i druge discipline. Preventivne mjere za smanjenje rizika ključne su kako bi se kognitivne funkcije održale što je dulje moguće, pokazuje studija o izazovima u istraživanju i razvoju koncepata liječenja. Digitalne tehnologije mogle bi igrati ključnu ulogu u poboljšanju zdravstvene pismenosti pacijenata i rodbine.

Općenito, ovi nalazi ilustriraju potrebu da se i bolest demencije i potrebe za informacijama oboljelih i njihovih rođaka shvate ozbiljno i da se u skladu s tim odgovori. Razvoj interdisciplinarnog pristupa prevenciji i ciljano poboljšanje u pružanju informacija mogli bi biti ključni za povećanje kvalitete života osoba s demencijom i promicanje rane dijagnoze.