Demokracija u zaštiti klime: Zajedno protiv krize!

Demokracija u zaštiti klime: Zajedno protiv krize!

17. ožujka 2025. održana je tribina pod nazivom “Demokracija i zaštita klime – (kako) ovo može funkcionirati?” održao se u središtu župe St. Georg u Unterbibergu. umjesto. Inicijativa Climate Neutral 2035 organizirala je događaj kako bi izrazila hitnost klimatske krize i ulogu demokracije u tom kontekstu. Među sudionicima su bili profesorica Hedwig Richter sa Sveučilišta Bundeswehra u Münchenu, novinar Bernd Ulrich, članica državnog parlamenta CSU Kerstin Schreyer i dr. Andreas Kießling iz Bayernwerka.

Rasprava se vodila oko kompatibilnosti mjera zaštite klime s demokratskim procesima. I prof. Richter i Bernd Ulrich naglasili su hitnost djelovanja u klimatskoj krizi i istaknuli često postojeći sukob između djelovanja u demokraciji i nužnih brzih odluka.

Uloga građana i tehnički izazovi

U svom doprinosu dr. Kießling ističe potrebu rješavanja tehničkih izazova na različitim razinama. Osvrnuo se na važne teme vezane uz postrojenja, mreže i skladišta, koje su bitne za uspješnu zaštitu klime. Kerstin Schreyer istaknula je ulogu građana u političkim procesima i pozvala na veću uključenost stanovništva u odluke koje utječu na zaštitu klime.

Konsenzusom sudionika rasprave formulirano je stajalište da su promjene moguće samo zajedno na političkoj, gospodarskoj i društvenoj razini. Prof. Richter i Bernd Ulrich upozorili su na negativne posljedice kašnjenja u zaštiti klime, što bi moglo dodatno pogoršati ionako prijeteću situaciju.

Politički pejzaž i klimatske promjene

Pogled na politički okvir pokazuje da se temama klimatske politike i održivosti do prije nekoliko godina pridavalo malo pozornosti, posebice među populističkim i desno ekstremističkim strankama. Te skupine često niječu klimatske promjene koje je uzrokovao čovjek i koriste nesigurnost ljudi u svoju korist. Rasprave o klimi i održivosti često se zlorabe u propagandne svrhe.

Populistički narativi krive navodno korumpiranu lijevo-zelenu elitu koja ignorira nacionalne interese. Takvi pokreti kritiziraju međunarodne organizacije i pokušavaju tvrditi da su održivi za sebe. Dok neke desničarske ekstremističke organizacije vide zaštitu okoliša kao dio svoje etničke ideologije, ova “ekologija s desnice” nema potporu javnosti potrebnu za značajan utjecaj. Unatoč tome, tema ostaje ukorijenjena u elementima desničarskih ekstremističkih ideologija.

Međunarodni okvir zaštite klime

Međunarodni kontekst zaštite klime karakteriziraju važni sporazumi poput Protokola iz Kyota, usvojenog 1997. i Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. Potonji ima za cilj zadržati globalno zagrijavanje znatno ispod 2°C i uložiti napore prema 1,5°C. Nacionalni doprinosi smanjenju emisija ovdje su ključni.

Pariški sporazum također poziva na ciljeve financiranja kako bi se zemljama pomoglo u prijelazu na klimatski neutralnu budućnost. U Europi, europsko trgovanje emisijama regulira oko 45% ukupnih emisija u EU, dok Green Deal ima za cilj klimatsku neutralnost do 2050. Njemačka je donijela zakon o zaštiti klime koji ima za cilj neutralnost stakleničkih plinova do 2050. i smanjenje od 65% do 2030.

Složenost izazova u području klimatske politike pogoršana je nedostatkom provedbe i usklađenosti s tim ciljevima. Kao što je pokazala rasprava u Unterbibergu, dijalog između znanosti, politike i društva ostaje ključan za budući napredak u borbi protiv klimatskih promjena. Inicijativa Climate Neutral 2035 već planira daljnje događaje za promicanje ovog dijaloga.