Empatija u palijativnoj skrbi: ključ dostojanstvene podrške!

Empatija u palijativnoj skrbi: ključ dostojanstvene podrške!

U osjetljivom i složenom svijetu palijativne skrbi kontinuirano se ističe važnost empatije, poštovanja i međuljudskih odnosa. O tome se nedavno raspravljalo na Danu palijativne skrbi, gdje su govornici specijalisti istaknuli potrebu za suosjećajnom skrbi. Prof. dr. Inge Eberl objasnila je da je mreža odnosa između medicinskog osoblja i pacijenata ključna za ispunjavanje mandata liječenja. Središnji aspekt skrbi na kraju života je prepoznavanje i rješavanje fizičkih, emocionalnih i društvenih potreba pacijenata, kako je naglasila Anne Gruber iz Državnog predstavništva Bavarske u Njemačkom društvu za palijativnu medicinu. Jasno je rekla da suočavanje s teškim životnim situacijama zahtijeva profesionalnu kompetenciju koja se može postići samo kroz empatiju i interakciju s poštovanjem kako bi se povećala kvaliteta skrbi.

Posebni izazovi mogli su se primijetiti i tijekom vremena Corone, gdje su pogrebi i oproštaji bili strogo ograničeni. Prof. dr. Gabriele Gien, predsjednica KU, naglasila je da je palijativna skrb više od same medicinske discipline; zahtijeva priznanje dostojanstva svakog ljudskog bića. Potpora teško bolesnim osobama stoga nije ograničena samo na medicinske mjere, već se temelji na stvaranju odnosa i brizi za udobnost i dostojanstvenu skrb.

Uloga empatije u sestrinstvu

Uloga empatije u sestrinstvu ne može se precijeniti. Prema analizi, empatija je ključna za međuljudske odnose, posebno u izazovnim situacijama skrbi. Empatična komunikacija promiče sigurnost i povjerenje, što je od središnje važnosti za pacijente i njihove obitelji. Ustanove za skrb sve više ulažu u metode promicanja suosjećajnih stavova. U tom kontekstu, izraženo je mišljenje da se sposobnost empatije može promatrati i kao prirodni talent i kao vještina koja se može naučiti. Ljudski postupci vođeni su potrebom za povezivanjem i razvojem, zbog čega emocionalna inteligencija postaje sve važnija u sestrinstvu.

Još jedna važna točka je da se dobra skrb također definira kao osjećaj prihvaćanja i razumijevanja, a jezik temeljen na potrebama često je ključ empatične komunikacije. Ovaj jezik potiče slušanje i međusobno razumijevanje, što je posebno važno u timu. Postoje brojna izvješća o tome kako empatična interakcija ne samo da poboljšava upravljanje sukobima, već i optimizira suradnju unutar timova za skrb i povećava sveukupno zadovoljstvo poslom.

Ponude radionica i budući razvoj

Dan palijativne skrbi nije uključivao samo predavanja, već i brojne radionice i diskusione grupe u kojima su stručnjaci razmjenjivali iskustva. Postalo je jasno koliko je važno iznijeti vlastita iskustva. Kazalište improvizacije nudilo je duhovite i dirljive perspektive na teme empatije i izgradnje odnosa u sestrinstvu. Sudionici su imali priliku podijeliti vlastite priče koje je reprizirao “Playbacktheater Dachau”, što je potaknulo i intenziviralo raspravu o osobnim iskustvima u skrbi.

Zaključno se može reći da daljnji razvoj palijativne skrbi zahtijeva interdisciplinarnu suradnju koja spaja sestrinsku znanost, medicinsku etiku, socijalni rad i teologiju. KU se aktivno zalaže za takvu potporu kako bi promicao obuku i praksu u području palijativne skrbi i kako bi održivo poboljšao skrb za teško bolesne osobe.

KU, UniGraz, empatija