Ponašanje glasača AfD-a prema cijepljenju: kako politički stavovi utječu

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Studija Sveučilišta u Bambergu analizira ponašanje pristaša AfD-a prema cijepljenju tijekom pandemije i njihove političke stavove.

Eine Studie der Uni Bamberg analysiert Impfverhalten von AfD-Anhängern während der Pandemie und deren politische Einstellungen.
Studija Sveučilišta u Bambergu analizira ponašanje pristaša AfD-a prema cijepljenju tijekom pandemije i njihove političke stavove.

Ponašanje glasača AfD-a prema cijepljenju: kako politički stavovi utječu

Spremnost na cijepljenje u Njemačkoj nije samo pitanje zdravlja, već i pokazatelj dubljih društvenih i političkih strujanja. Nova studija sa Sveučilišta Otto Friedrich u Bambergu ispituje ponašanje pristaša Alternative za Njemačku (AfD) pri cijepljenju tijekom pandemije korone. Rezultati pokazuju da glasači AfD-a imaju u prosjeku 28 postotnih bodova manju vjerojatnost da će biti cijepljeni od glasača drugih stranaka. Ovo otvara zanimljiva pitanja o ulozi političke identifikacije u zdravstvenom ponašanju.

Studija, objavljena u Cologne Journal of Sociology and Social Psychology, istražuje razloge ove značajne razlike. Ključno je otkriće da se takve razlike u spremnosti na cijepljenje ne mogu objasniti demografskim čimbenicima poput dobi ili obrazovanja ili osobnim stresom tijekom pandemije. Umjesto toga, središnju ulogu igraju politički stavovi. Prema studiji, percepcija pandemije kao prijetnje osobnim slobodama posebno ima velik utjecaj na spremnost na cijepljenje.

Utjecaj političkog raspoloženja

Osim toga, osjećaj političke nezastupljenosti utječe na spremnost na cijepljenje. Mnogi pristaše AfD-a ne osjećaju se adekvatno zastupljenima od strane etabliranih stranaka, što negativno utječe na njihovu odluku da se cijepe. Ova zapažanja nisu relevantna samo za trenutnu raspravu, već bi mogla biti važna i za buduće javnozdravstvene mjere i kampanje cijepljenja.

Studija se temelji na reprezentativnim anketama na 7762 osobe provedenim između ožujka i listopada 2021. Osim spremnosti na cijepljenje, zabilježeni su i demografski podaci, osobna iskustva s pandemijom te povjerenje u politiku i društvo. Analiza tako postavlja temelj za dublje ispitivanje utjecaja političkog identiteta na djelovanje pojedinca.

Populizam i biračko ponašanje

Kada se AfD promatra u širem političkom kontekstu, postaje jasno da stranka tijekom pandemije nije uspjela dobiti podršku birača. Analiza pokazuje da je AfD čak izgubio za 2,3 postotna boda na saveznim izborima 2021. godine. Njihova populistička strategija temeljnog protivljenja nije naišla na podršku kojoj su se nadali, jer je baza pristaša AfD-a bila snažno podijeljena oko preferencija mjera za suzbijanje COVID-19. Individualni utjecaj bio je još jedan važan faktor i pridonio je činjenici da je udio glasova AfD-a bio manji u regijama koje je posebno teško pogodila pandemija.

Također je utvrđeno da kriza izazvana COVID-19 nije ponudila iste prilike za mobilizaciju kao prethodne krize, poput financijske krize ili izbjegličke krize 2015./2016. Čini se da različita stajališta unutar biračkog tijela AfD-a snažno utječu na biračko ponašanje, što dokazuju novi podaci o stavovima birača i ozbiljnosti regionalne pandemije.

Budućnost euroskeptičnih stranaka

U širem europskom kontekstu, birački potencijal za euroskeptične stranke je porastao. Značajni dobici za takve stranke očekuju se za europske izbore u lipnju 2024. Nedavna studija pokazuje da bi u trećini zemalja EU-a snage protiv EU mogle završiti na prvom mjestu, dok se u drugoj trećini očekuje da budu druge. U Njemačkoj se potpora euroskeptičnim strankama, posebice AfD-u, udvostručila na 26 posto.

Zabrinutost građana o inflaciji, međunarodnoj sigurnosti, migracijama i klimi duboko je ukorijenjena i pridonosi skepticizmu prema EU. Taj skepticizam vidljiv je s obzirom na neadekvatno ispunjavanje očekivanja politike EU. Susi Dennison iz think tanka ECFR kritizira činjenicu da se mnogi građani osjećaju isključenima iz velikih odluka. Ova procjena ilustrira kako političke neizvjesnosti utječu na društvenu klimu u Europi.

Ukratko, studija o ponašanju pristaša AfD-a prema cijepljenju pokazuje da su politički identitet i pojedinačna iskustva duboko povezani u vrijeme krize i da bi u konačnici mogli utjecati na budućnost populističkih stranaka u Europi. Interakcije između društvenih trendova i zdravlja pojedinca složene su i zaslužuju pažljivo razmatranje.

Za dodatne informacije o studiji Sveučilišta Otto Friedrich u Bambergu posjetite uni-bamberg.de. Za informacije o analizi preferencija glasača, pogledajte pmc.ncbi.nlm.nih.gov. Detalje o europskoj perspektivi i nadolazećim izborima možete pronaći na tagesschau.de pročitaj gore.