Inovativna tehnologija štiti vaše podatke o lokaciji - ovako funkcionira!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Istraživači sa Sveučilišta u Münchenu razvijaju inovativne metode bez znanja za zaštitu podataka o lokaciji kako bi kombinirali točnost i privatnost.

Forscher der Uni München entwickeln innovative Zero-Knowledge-Methoden zum Datenschutz bei Standortdaten, um Genauigkeit und Privatsphäre zu vereinen.
Istraživači sa Sveučilišta u Münchenu razvijaju inovativne metode bez znanja za zaštitu podataka o lokaciji kako bi kombinirali točnost i privatnost.

Inovativna tehnologija štiti vaše podatke o lokaciji - ovako funkcionira!

Istraživači na Tehničkom sveučilištu u Münchenu razvili su revolucionarni proces koji bi mogao revolucionirati zaštitu privatnosti kada su u pitanju podaci o lokaciji koji se mogu provjeriti. Srž ove inovacije je primjena dokaza bez znanja, koji omogućuju potvrđivanje valjanosti izjava o lokaciji, ali bez otkrivanja točnih podataka. Ova metoda predstavlja značajan odgovor na sve veću zabrinutost za privatnost u sve povezanijem svijetu. Jens Ernstberger, glavni autor studije, ističe da je ključni izazov balansirati zaštitu podataka i informacije o preciznoj lokaciji bez ugrožavanja privatnosti korisnika.

Kako bi to postigao, Ernstbergerov istraživački tim kombinira dokaze bez znanja s inovativnim mrežnim modelom - takozvanim hijerarhijskim šesterokutnim mrežnim sustavom. Ovaj sustav segmentira Zemljinu površinu u različite ćelije koje su dizajnirane da daju različite oznake lokacije ovisno o specifičnim zahtjevima svake aplikacije. Ovo korisnicima daje priliku otkriti svoju lokaciju na različitim razinama detalja, kao što je razina grada ili parka, dok njihova točna pozicija ostaje anonimna.

Korištenje dokaza bez znanja

Dokazi s nultim znanjem, također poznati kao dokazi s nultim znanjem, postupci su koji omogućuju jednoj strani (dokazivaču) da dokaže drugoj strani (provjeritelju) da znaju tajnu bez otkrivanja same tajne. Tipične primjene ove metode mogu se pronaći u kriptografiji, na primjer za autentifikaciju u kriptovalutama kao što je Zcash ili za održavanje anonimnosti u uslugama mobilnog plaćanja kao što je Bluecode. Zabrinutost oko zaštite podataka također je dovela do Uredbe EU-a o digitalnoj identifikaciji koja zahtijeva korištenje protokola bez znanja u budućem EUDI novčaniku.

Ti dokazi obično rade putem protokola pitanja i odgovora, u kojem dokazivač može dokazati verifikatoru da on ili ona zna tajnu u tri komunikacijska koraka. Klasičan primjer to ilustrira: jedna osoba (Peggy) želi pokazati drugoj (Viktor) da zna tajnu bez da ju je izravno otkrila. Ako Peggy uspije obaviti traženi zadatak u nekoliko pokušaja, Viktor može s velikom vjerojatnošću pretpostaviti da Peggy doista zna tajnu.

Izazovi praktične provedbe

Unatoč obećavajućim pristupima, protokoli s nultim znanjem često postaju problematični u praktičnoj primjeni. Često zahtijevaju visoku razinu interakcije i mogu biti ranjivi na napade ponavljanja. To je dovelo do standardiziranih protokola provjere autentičnosti koji se trenutno više temelje na digitalnim potpisima. Unatoč tome, dokazi bez znanja značajno proširuju interaktivne sustave dokaza i predstavljaju korak koji obećava prema digitalno sigurnim rješenjima.

Razvoj na Tehničkom sveučilištu u Münchenu nije samo tehnološki napredak, već označava i važan korak u rješavanju napetosti između zaštite podataka i tehnoloških mogućnosti. Istraživački tim Jensa Ernstbergera pokazuje kako bi inovativni koncepti kao što je sustav šesterokutne mreže u kombinaciji s dokazima bez znanja mogli iz temelja promijeniti način na koji razmišljamo o podacima o lokaciji.

Za daljnje informacije o razvoju na Tehničkom sveučilištu u Münchenu posjetite TUM. Detaljna objašnjenja dokaza bez znanja mogu se pronaći na Wikipedia.