Klimatska politika jača obranu Europe: dividenda od milijardu dolara!

Klimatska politika jača obranu Europe: dividenda od milijardu dolara!

Dana 2. travnja 2025., nova studija Joschke Wannera, ekonomista sa Sveučilišta u Würzburgu, impresivno objašnjava koliko je klimatska politika od presudne važnosti ne samo u ekološkom, već iu smislu sigurnosne politike. Prema ovoj studiji, koja se fokusira na izračune Institut za svjetsku ekonomiju u Kielu Ambiciozne mjere zaštite klime u EU pozitivno utječu na obrambeni proračun.

Osobito u kriznim vremenima, klimatska se politika smatra središnjim stupom europske sigurnosne arhitekture. Studija kvantificira dodanu vrijednost sigurnosne politike ove politike: svaki euro koji Europa potroši manje na naftu smanjuje ratna sredstva Rusije za 13 centi. To znači da ušteda nafte ne samo da ima ekonomski učinak, već dovodi i do smanjenja europskih troškova obrane za 37 centi za svaki ušteđeni euro.

Uloga cijene ugljika

Viša cijena CO₂ i uvođenje ograničenja brzine u Njemačkoj mogli bi donijeti značajne prednosti u pogledu sigurnosti. Prema studiji, njemačko ograničenje brzine do 2030. moglo bi uštedjeti 33 milijuna tona CO₂ i tako generirati dividendu sigurnosne politike od oko dvije milijarde eura. U idealnom slučaju, odgode ograničenja flote CO₂ za proizvođače automobila mogle bi čak generirati dividendu od oko tri milijarde eura.

Kad bi Europa potpuno prestala trošiti naftu, godišnja bi dividenda mogla biti i do 104 milijarde eura. Wanner stoga preporučuje uvođenje cijene CO₂ od najmanje 60 eura po toni iz geopolitičkih razloga kako bi se ojačala sigurnosna situacija u EU. Viša cijena CO₂ i proširenje EU trgovanja emisijama na naftni sektor u građevinarstvu i transportu smatraju se strateški opravdanima, posebno s obzirom na agresivnu geopolitičku situaciju Rusije.

Studija jasno pokazuje: Smanjenje emisija ne jača samo klimu, već i sigurnost Europe. To je u izravnoj vezi s dugoročnim ciljevima europske politike klimatskih promjena, čiji je cilj smanjiti aktivnosti koje štete okolišu i klimi, a istodobno ublažiti učinke klimatskih promjena.

Izazovi i prilike energetske tranzicije

Međutim, provedba učinkovite klimatske politike donosi i izazove. Rastući troškovi energije tjeraju i tvrtke i kućanstva da prilagode svoje ponašanje u potrošnji. To znači da ulaganja u energetski učinkovite uređaje, bolju toplinsku izolaciju i obnovljive izvore energije moraju postati važnija. Iako te mjere iziskuju početne troškove, dugoročno smanjuju troškove energije i ovisnost o fosilnim gorivima, kao što je Stuttgarter Bank LBBW ističe.

Viša cijena ugljika ima dalekosežne učinke na mobilnost, cijene hrane i druge robe široke potrošnje. Na primjer, vožnja s motorima s unutarnjim izgaranjem postaje sve skuplja, što povećava atraktivnost alternativnih načina prijevoza poput javnog prijevoza ili električnih vozila. Osim toga, njemačka će se automobilska industrija suočiti s izazovom da se ponovno osmisli kako bi osigurala svoju konkurentnost dok potražnja za elektromobilnošću raste diljem svijeta.

S obzirom na potrebu transformacije prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika, ključno je da kućanstva koja rano ulažu u održiva rješenja imaju koristi od nižih troškova energije i stabilnije opskrbe. Ova promjena ne samo da će pomoći smanjenju emisije stakleničkih plinova, već i poboljšati energetsku samodostatnost, što je posebno poželjno iz sigurnosnih razloga.

Zaključno, europska klimatska politika sve se više prepoznaje kao ključ za stabilnu sigurnost i gospodarski rast. To je bitan element za suočavanje s izazovima klimatskih promjena, smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i jačanje europske obrambene sposobnosti.