Suche
Mein Konto
Razlozi prekida: Stres i prezaposlenost otkriveni kao glavni uzroci!
FAU Erlangen-Nürnberg ispituje razloge otkaza: fokus na stres, razvojne mogućnosti i kvalitete vodstva.
Razlozi prekida: Stres i prezaposlenost otkriveni kao glavni uzroci!
Sveučilište Friedrich-Alexander Erlangen-Nürnberg (FAU) je u opsežnoj studiji ispitalo razloge zbog kojih zaposlenici dobrovoljno napuštaju posao. Istraživanje koje je vodila dr. Sabine Hommelhoff pokazuje da su uzroci otkaza složeni i da se često ne može smatrati odgovornim sam menadžer. Nalazi su dobiveni procjenom 78 međunarodnih studija, kao i anonimnih online anketa i izlaznih intervjua. U obzir su uzete i različite perspektive kako bi se fenomen bolje razumio.
Istraživanje je pokazalo da su prezaposlenost i stres najčešći razlozi otkaza. Velik broj zaposlenika traži bolje prilike za napredovanje i razvoj. Loše vještine vođenja identificirane su kao treći najčešći razlog za otkaz. Ipak, vrijedno je pažnje da četvrtinu razloga za otkaz zaposlenici ne iznose. To pokazuje da se često prešućuju razlozi koji bi možda mogli pridonijeti poboljšanju radnih uvjeta ako se otvoreno razmijene.
Uloga voditelja i drugi utjecaji
Studija dovodi u pitanje dobro poznati stereotip "ljudi daju otkaz šefovima, a ne poslovima". Suprotno raširenoj pretpostavci da su nadređeni prvenstveno odgovorni za otkaze, studija pokazuje da drugi čimbenici igraju značajnu ulogu. Posebno su u prvom planu preopterećenost i traženje boljih uvjeta. Naglašava se da negativne stereotipe o menadžerima treba promatrati kritički. Problemi s vodstvom su važni, ali ne toliko ključni kako se često pretpostavlja.
Dodatno, istraživanja pokazuju da samo oko 60% zaposlenika prihvaća ponudu izlaznih intervjua. Često se izbjegavaju negativne teme, što poslodavcima umanjuje mogućnost učenja iz razloga otkaza. Rezultati istraživanja potiču poslodavce da proaktivnije reagiraju na stresore i stvore prilike za profesionalni razvoj.
Psihološke posljedice prekida
Emocionalni učinak prekida često je dubok i često ostavlja one koji su pogođeni u stanju šoka. Zaposlenici se osjećaju isključenosti i gubitka zajednice. Studije pokazuju da je prva faza aktivacije ključna za ponovno uspostavljanje psihološke dobrobiti, posebno za psihički stabilne zaposlenike. Međutim, zaposlenici koji ostanu sami riskiraju zapadanje u rezignaciju i pasivnost.
Međutim, mnogi se ljudi boje potražiti psihološku podršku zbog straha od stigmatizacije. To može imati negativne psihološke posljedice, posebno za one koji svoju samovrijednost snažno definiraju svojom karijerom. Nisko samopouzdanje, velika poistovjećenost s poslom i neočekivani otkazi mogu posebno utjecati na ove ranjive zaposlenike. Prema riječima psihologa, tema otkaza još je jedan društveni tabu koji se često taji od prijatelja i obitelji.
Rezultati FAU studije, dopunjeni sveobuhvatnim psihološkim perspektivama, ilustriraju složenost razloga za otkaz i različite psihološke učinke koji prate nezaposlenost. Poslodavci su dužni ne samo poboljšati uvjete rada, već i poslušati emocionalne i mentalne brige svojih zaposlenika kako bi povećali dugoročnu lojalnost i zadovoljstvo.