Luksuzni turizam na globalnom jugu: bogatstvo ili prijetnja prirodi?

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

FAU Erlangen-Nürnberg dobit će 1,5 milijuna eura za istraživački projekt o filantropiji zaštite i luksuznom turizmu na globalnom jugu.

Die FAU Erlangen-Nürnberg erhält 1,5 Mio. Euro für ein Forschungsprojekt zu Naturschutzphilanthropie und Luxustourismus im globalen Süden.
FAU Erlangen-Nürnberg dobit će 1,5 milijuna eura za istraživački projekt o filantropiji zaštite i luksuznom turizmu na globalnom jugu.

Luksuzni turizam na globalnom jugu: bogatstvo ili prijetnja prirodi?

Zaklada VW pokrenula je važan istraživački projekt koji se financira s 1,5 milijuna eura. Pod vodstvom prof. dr. Silke Jansen iz FAU i geograf Andrés Gerique, projekt ispituje utjecaj filantropije očuvanja i luksuznog turizma na globalnom jugu. Naslovljen je "Bogatstvo prirode ili priroda za bogate? Filantropizam i ekoturizam na globalnom jugu" i ima za cilj istražiti složene veze između bogatstva, očuvanja prirode i životnih uvjeta lokalnih zajednica.

U sklopu ovog projekta provest će se intervjui i ankete u pogođenim zemljama, analizirat će se aktualni javni tekstovi i sudjelovat će na turističkim sajmovima. Istraživački tim ima potporu drugih stručnjaka kao što su sociolog Hugo Romero Toledo sa Universidad Autónoma de Chile i ekonomist Emmanuel Munishi s College of Business Education u Tanzaniji. Projekt također surađuje sa Zakladom Charles Darwin na otočju Galapagos u Ekvadoru.

Izazovi u ekoturizmu

Suvremeni turizam, koji je u globaliziranom obliku dominirao nekoliko desetljeća, značajno se razlikuje od dosadašnjih oblika putovanja. Godine 1998. prihod od međunarodnog turizma iznosio je 504 milijarde USD, što je dovelo do toga da je sektor prestigao automobilsku industriju kao najveća izvozna industrija. Svake godine postoji oko 700 milijuna prekograničnih putnika i 2,3 milijarde turista koji putuju unutar svojih zemalja. Sveukupno, procjenjuje se da će industrija generirati 1,7 trilijuna dolara godišnjeg prihoda.

Unatoč marketinškim naporima za “zeleni” turizam, stvarni napredak u ekološkoj prihvatljivosti i dalje je rijedak. Putovanja na velike udaljenosti porasla su za 73% između 1985. i 1996., a predviđanja su sugerirala da će više od 7% svjetske populacije putovati na velike udaljenosti do 2020. To ima ogroman utjecaj na klimatske emisije, budući da sam zračni promet čini 2% globalnih emisija CO2, udio koji bi mogao porasti na 4% s dodatnim zagađivačima.

Ekonomske i ekološke posljedice

Ekonomske posljedice turizma nisu uvijek pozitivne. All-inclusive paketi često isključuju lokalno stanovništvo iz profita, smanjujući ekonomsku korist za lokalno stanovništvo. Kruzerski turizam posebno povećava profit međunarodnih tvrtki, s malo koristi za lokalno gospodarstvo. Osim toga, često se stvara velika količina otpada koji se baca u ocean.

Osim toga, oblici turizma kao što su golf i seks turizam mogu dovesti do otimanja zemlje, zagađenja okoliša i društvenog iskorištavanja. Ekoturizam, izvorno zamišljen kao održiva alternativa, često se promatra samo kao dodatna djelatnost, iako se negativni utjecaji na okoliš i lokalne kulture ne mogu isključiti. Stručnjaci upozoravaju da bi UN-ova Godina ekoturizma potencijalno mogla dovesti do daljnje rasprodaje područja i resursa, umjesto da dovede do željenih pozitivnih promjena.

Suradnja između bavarskih i latinoameričkih sveučilišta, koju podržava BAYLAT (Bavarski sveučilišni centar za Latinsku Ameriku), ima za cilj promicanje razmjene u istraživanju i nastavi te stavljanje rezultata projekta u širi kontekst. To će biti osobito važno za postizanje ciljeva održivosti u međunarodnoj turističkoj industriji.