Najnovije istraživanje mozga: Ovako znanstvenici iz Regensburga dekodiraju vizualne procese!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Angelika Lingnau i Nancy Kanwisher koriste fMRI kako bi istražile kako mozak obrađuje vizualne informacije. Saznajte više o njezinom istraživanju na Sveučilištu u Regensburgu.

Angelika Lingnau und Nancy Kanwisher erforschen mit fMRT, wie das Gehirn visuelle Informationen verarbeitet. Erfahren Sie mehr über ihre Forschung an der Uni Regensburg.
Angelika Lingnau i Nancy Kanwisher koriste fMRI kako bi istražile kako mozak obrađuje vizualne informacije. Saznajte više o njezinom istraživanju na Sveučilištu u Regensburgu.

Najnovije istraživanje mozga: Ovako znanstvenici iz Regensburga dekodiraju vizualne procese!

Angelika Lingnau iz Sveučilište u Regensburgu i Nancy Kanwisher s Instituta MIT McGovern nedavno su primili značajnu potporu od MIT-a u Njemačkoj – Programa temeljnog fonda Sveučilišta u Regensburgu. Ovo financiranje omogućit će istraživačkom timu dublje istraživanje složenih vizualnih sustava ljudskog mozga.

Glavni cilj njihova istraživanja je bolje razumijevanje načina na koji mozak obrađuje vizualne informacije. Cilj tima je otkriti kako nam ti procesi pomažu tumačiti svijet oko nas i ponašati se u skladu s tim. Ove studije slijede pristup temeljen na podacima koji se temelji na naprednoj metodi funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI).

Osnove funkcionalne magnetske rezonancije

Funkcionalna magnetska rezonancija, također poznata kao fMRI, poseban je oblik magnetske rezonancije (MRI). Razvijen je na temelju rada fizičara Kennetha Kwonga i mjeri promjene u protoku krvi u tkivima u različitim regijama mozga. To se događa kroz BOLD efekt, koji je izveden iz omjera između krvi bogate kisikom (oksihemoglobin) i krvi siromašne kisikom (deoksihemoglobin). Dok aktivne živčane stanice zahtijevaju više energije, to dovodi do povećanog protoka krvi u određenim područjima mozga.

Tehnologija predstavlja funkcionalne procese u mozgu u obliku niza slika presjeka i može odrediti aktivnosti živčanih stanica do milimetarski preciznih lokalizacija. Stoga nije samo svestran u medicinskoj dijagnostici, već također igra važnu ulogu u istraživanju mozga i psihijatriji.

Pristup i ciljevi istraživanja

U svom istraživačkom projektu Lingnau i Kanwisher nastoje dopustiti podacima da govore sami za sebe. Dok su se prijašnje studije više fokusirale na specifične kategorije kao što su lica ili alati i slijedile su pristup temeljen na hipotezama, sadašnji projekt ima za cilj preispitati funkcionalnu organizaciju ventralnih i lateralnih procesnih putova u mozgu.

Konkretno, tim analizira kritične značajke bočne staze obrade i uspoređuje ih s ventralnom stazom. Ova sveobuhvatna analiza ima za cilj pomoći razumjeti kako različiti moždani sustavi doprinose razumijevanju vizualnog svijeta i kako nam pomažu u snalaženju u ovom proprioceptivnom okruženju.

Početni fond MIT-Njemačke – Sveučilišta u Regensburgu pokrenut je 2019. kako bi se promovirala suradnja između dviju institucija i na taj način omogućili istraživački projekti koji imaju i znanstveni i praktični značaj.

Ukratko, rad Lingnaua i Kanwishera nije važan samo za temeljna istraživanja, već također ima potencijal za primjenu u kliničkoj dijagnostici i terapiji. U budućnosti bi njihovi inovativni pristupi mogli pružiti ključne uvide u ljudsku kogniciju i vizualnu percepciju koji daleko nadilaze trenutne istraživačke pristupe.