Najnovija studija: X kromosomi utječu na spolne bolesti!

Najnovija studija: X kromosomi utječu na spolne bolesti!

Tim od Tehničko sveučilište u Münchenu (TUM) je pronašao novi pristup objašnjenju spolnih razlika u bolestima u starijoj dobi. Osobito kad je riječ o kardiovaskularnim bolestima i neurodegenerativnim bolestima poput demencije i Parkinsonove bolesti, jasno je da su žene drugačije pogođene nego muškarci. Istraživači su otkrili da kod ženki miševa geni na utišanom drugom X kromosomu postaju aktivni kako stare.

Žene imaju dva X kromosoma, od kojih je jedan nasumično inaktiviran u svakoj stanici. Ova struktura, poznata kao Barrova tijela, osigurava da nema dvostrukog čitanja gena u ženskim stanicama. Barrova tjelešca sužava se u kompaktnu strukturu koja se više ne može čitati. Ovaj je mehanizam ključan za sprječavanje prekomjerne aktivnosti gena na X kromosomu i za kompenzaciju doze gena među spolovima. Izuzetak od ove inaktivacije su određeni geni koji mogu izbjeći utišavanje i tako uzrokovati veću aktivnost gena. Sumnja se da te genetske promjene utječu na bolesti.

Utjecaj starenja

Dr. Daniel Andergassen, voditelj skupine na Institutu za farmakologiju i toksikologiju na TUM-u, objašnjava da s godinama sve više i više gena izmiče deaktivaciji Barrovog tijela. To bi moglo objasniti zašto se žene suočavaju s drugačijim zdravstvenim izazovima u usporedbi s muškarcima kako stare. Studija koja predstavlja ove nalaze objavljena je u časopisu “Nature Aging” i time daje važan doprinos razumijevanju biološke osnove rodno specifičnih bolesti.

Kada razumijemo Barrova tijela, važno je razmotriti njihovu ulogu u ljudskim stanicama. Ove visoko kondenzirane strukture DNA nalaze se na rubu stanične jezgre i prisutne su u mnogim stanicama, uključujući epitelne stanice oralne, nazalne i vaginalne sluznice, kao iu amnionskim stanicama i fibroblastima. Mogu se obojiti Feulgenovim reagensom ili drugim DNK bojama, koje se koriste za dijagnozu spola. Za točnu rodnu analizu, najmanje 50 Barr tijela mora biti registrirano kako bi se smanjili lažni negativni rezultati. Barrova tjelešca također igraju važnu ulogu u genetskim bolestima koje su povezane s abnormalnim brojem X kromosoma, poput Klinefelterovog ili trostrukog X sindroma. Ovdje su svi osim jednog X-gonosoma inaktivirani, što znači da su simptomi bolesti često blaži.

Mehanizmi inaktivacije X

X-inaktivacija, također poznata kao "Lionizacija", evolucijski je razvijen mehanizam koji omogućuje kompenzaciju doze između spolova. Bez ovog mehanizma, ženske stanice bi imale dvostruki set gena na X kromosomima. Prvi X kromosom ima više od 800 gena za kodiranje proteina, dok Y kromosom sadrži samo 45 poznatih gena za kodiranje proteina. Ta se razlika dogodila tijekom evolucije jer je Y kromosom degenerirao i izgubio veličinu.

Ukratko, istraživanje jasno pokazuje da biokemijske i genetske razlike između muškaraca i žena, osobito kako starimo, mogu imati dalekosežne učinke na zdravlje. Rezultati TUM tima bacaju svjetlo na složenost genetske regulacije, koja je od velikog interesa i za osnovna istraživanja i za kliničku primjenu.