Suche
Mein Konto
Neuroznanstvenik otkrio ključ za borbu protiv Alzheimera!
Sveučilište Erlangen-Nürnberg predstavlja novosti o profesoru Tomohisa Toda, koji vodi inovativno istraživanje Alzheimerove bolesti.
Neuroznanstvenik otkrio ključ za borbu protiv Alzheimera!
18. ožujka 2025. Tomohisa Toda, istaknuti neuroznanstvenik, dobio je nagradu Joseph Altman. Ova se čast dodjeljuje za izvanredna istraživačka postignuća u području neurogeneze. Toda, koji je rođen u Japanu, a živi u SAD-u i Njemačkoj, proslavio se kao profesor neuralne epigenetike na Sveučilištu Friedrich Alexander Erlangen-Nürnberg (FAU) i u Centru za fiziku i medicinu Max Planck. Vodi svoju istraživačku skupinu od 2022. i poznat je po svojim dubokim uvidima u ulogu ribonukleinske kiseline (RNA) u funkciji mozga i procesima starenja mozga.
Toda je 2011. doktorirao na Sveučilištu u Tokiju, a zatim je radio kao postdoktorand na Salk Institutu za biološke studije u San Diegu. Njegova karijera doživjela je ključne prekretnice kada je 2019. primio ERC Starting Grant i osnovao istraživačku grupu u Njemačkom centru za neurodegenerativne bolesti (DZNE) u Dresdenu. Godine 2023. dobio je ERC Consolidator Grant od dva milijuna eura za svoj projekt NEUTIME koji se bavi mehanizmima koji utječu na robusnost neurona. Cilj je biti u stanju spriječiti ili liječiti neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove bolesti.
Život za istraživanje
Tomohisa Toda cijeni priliku za provođenje temeljnih istraživanja u Njemačkoj. U sklopu High-Tech Agende Bavaria preselio se s obitelji u Erlangen 2022. godine, gdje sada živi u velikom stanu u centru grada. Otac je dva sina i planira predstaviti svoje rezultate istraživanja na FAU-ovoj Dugoj noći znanosti. Važan fokus njegovog rada je studija da određene molekule RNA u živčanim stanicama traju cijeli život bez potrebe za obnavljanjem.
Alzheimerova bolest, koju Toda pokušava spriječiti u svojim istraživanjima, iznimno je složena. Iako su točni okidači još uvijek nejasni, noviji razvoj pokazuje da i genetski i epigenetski procesi igraju ključnu ulogu. Istraživanje, uključujući i tim pod vodstvom Jonathana Milla sa Sveučilišta u Exeteru, otkrilo je važne razlike u epigenetskoj regulaciji između neurona pacijenata oboljelih od Alzheimerove bolesti i zdravih pojedinaca.
Epigenetička istraživanja i Alzheimerova bolest
Središnji fokus ovih studija je acetilacija histona, kemijskih oznaka koje utječu na genom. Posebno se ispituju promjene u genima koji reguliraju tau i beta-amiloid. Ove razlike naglašavaju moguće uzroke neuronskih promjena kod Alzheimerove bolesti, osobito u entorinalnom korteksu, području mozga koje je ključno za pamćenje i prostornu navigaciju.
Iako studije na životinjama pokazuju obećavajuće rezultate, ostaje nejasno u kojoj se mjeri ti nalazi mogu prenijeti na ljude. Trenutna istraživanja usmjerena su na lijekove koji bi mogli ublažiti simptome povezane s demencijom bez uklanjanja temeljnog uzroka bolesti. Nalazi Tomohise Toda u područjima neuralne epigenetike i robusnosti neurona mogli bi igrati ključnu ulogu.