Nobelova nagrada za kemiju 2025.: Revolucionarni razvoj u MOF-ovima!

Nobelova nagrada za kemiju 2025.: Revolucionarni razvoj u MOF-ovima!

Dana 9. listopada 2025., prof. Susumu Kitagawa, direktor Instituta za integrirane znanosti o staničnom materijalu na Sveučilištu Kyoto, dobio je Nobelovu nagradu za kemiju. Ovu čast dijeli s Richardom Robsonom i Omarom M. Yaghijem za njihov značajan doprinos razvoju metal-organskih okvira (MOF). Ovi materijali, koji se sastoje od metalnih iona koji su povezani preko organskih molekula u visoko porozne strukture, otvaraju brojne nove tehnologije u područjima okoliša i energije.

MOF karakteriziraju golema unutarnja površina i velike šupljine. Oni mogu apsorbirati, pohraniti ili otpustiti molekule na ciljani način. To ih čini posebno vrijednima za primjene kao što je ekstrakcija vode iz suhog pustinjskog zraka ili uklanjanje zagađivača iz vode. Oni također mogu uhvatiti ugljični dioksid iz atmosfere ili ispušnih plinova i pohraniti vodik. Ovaj razvoj je daljnji korak prema industrijskoj proizvodnji i komercijalizaciji MOF-a, s početnim primjenama u industriji poluvodiča za sigurno vezanje toksičnih procesnih plinova.

Značaj nagrade

Predsjednik TUM-a prof. Thomas F. Hofmann čestitao je Kitagawi na nagradi i naglasio važnost njegova rada za globalne izazove kao što su čista pitka voda, održiva energija i smanjenje stakleničkih plinova. Njegovo istraživanje ne samo da je doprinijelo znanosti, već je i proizvelo praktična rješenja gorućih ekoloških problema. Kitagawa se smatra pionirom u kemiji materijala, a njegov se rad posebno ističe u istraživanju uklanjanja PFAS-a, takozvanih "vječnih kemikalija" iz vode.

Profesor Roland A. Fischer, koji drži katedru za anorgansku i organometalnu kemiju na TUM-u, pohvalio je Kitagawu ne samo za njegova znanstvena postignuća, već i za njegovu ulogu mentora mladim istraživačima. Do danas je TUM svojim istraživačima i bivšim studentima dodijelio 19 Nobelovih nagrada, što naglašava izvanrednu poziciju sveučilišta u znanstvenoj zajednici.

Povijest Nobelove nagrade za kemiju

Nobelova nagrada za kemiju dodjeljuje se svake godine od 1901. godine, što je čini jednom od najstarijih nagrada u znanstvenom svijetu. Dodjeljuje ga Kraljevska švedska akademija znanosti i prepoznaje "najvažnije kemijsko otkriće ili poboljšanje". Donacija za 2024. iznosi 11 milijuna švedskih kruna (oko 1.003.000 eura), a dodjela se održava svake godine 10. prosinca, na godišnjicu smrti utemeljitelja Alfreda Nobela.

Ukupno je do 2024. dodijeljeno 116 Nobelovih nagrada za kemiju, ističući značajne ličnosti kao što su Marie Curie i Frederick Sanger. Raspodjela nagrada pokazuje da je nagrađeno 195 osoba, od čega 187 muškaraca i 8 žena, što ukazuje da rodna nejednakost u znanosti još uvijek postoji. Ova nagrada za prof. Kitagawu i njegove dobitnike predstavlja značajan napredak u istraživanju kemije materijala i mogla bi otvoriti put budućem tehnološkom razvoju.