Psihološka reakcija: Otpor ograničenjima slobode raste!

Psihološka reakcija: Otpor ograničenjima slobode raste!

Dana 8. svibnja 2025. objavljena je studija The Tehničko sveučilište u Münchenu (TUM) i Sveučilište u Beču objavio nova saznanja o odbacivanju političkih propisa i njihovoj psihološkoj pozadini. Ova studija posebnu pozornost posvećuje mjerama koje se smatraju ograničavanjem osobnih sloboda, poput zabrane pušenja i ograničenja brzine.

Otpor takvim mjerama u psihologiji je poznat kao reaktancija. Opisuje negativnu reakciju ljudi na percipirana ograničenja njihove slobode. Emotivne rasprave oko nužnih odluka u područjima zaštite klime ili zdravlja mogu spriječiti političare u provođenju važnih propisa, pokazalo je istraživanje TUM pokazuje. Ta se reaktancija često smanjuje nakon što su mjere već uspostavljene, što je ključni nalaz istraživanja.

Pristup proučavanju i rezultati

Kako bi bolje razumjeli ovu dinamiku, istraživački tim proveo je ukupno sedam pojedinačnih studija. Između ostalog, analizirana su reprezentativna istraživanja o uvođenju zabrane pušenja na radnom mjestu u Europi, obaveznom vezivanju sigurnosnog pojasa u SAD-u te pooštravanju ograničenja brzine u Nizozemskoj. Eksperimenti s reaktancijom također su se odvijali u Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Ispitanici su podijelili svoja mišljenja o mjerama poput obveznog cijepljenja, ograničenja brzine i novih poreza na alkohol i meso.

Rezultati studija pokazuju jasan trend: najveći otpor novim mjerama javlja se prije nego što se uvedu. Nakon implementacije, odbijanje značajno opada. To je zato što ljudi prije svega razmišljaju o osobnim gubicima, a nakon uvođenja u prvi plan dolaze društvene koristi. Posebno je zanimljivo otkriće da se prihvaćanje mjera povećava kada se ističu socijalne koristi, kako objašnjavaju istraživači u svom radu.

Psihološki mehanizmi

Psihološka reakcija se može shvatiti kao motivacija za ponovno stjecanje sloboda za koje se vjerovalo da su izgubljene. Pokreću ga psihološki pritisci, poput prisile ili emocionalne argumentacije, kao i ograničenja slobode poput zabrana i cenzure. Kao Wikipedia opisuje, ljudi su često skloni posebno visoko cijeniti dotične slobode čim su one ograničene.

Reaktancija se očituje u različitim obrascima ponašanja koji imaju za cilj vratiti percipiranu slobodu. Te su veze od dalekosežne važnosti za politiku i društvo kako bi komunicirale uvođenje sustavnih mjera i omogućile dugoročne promjene ponašanja.

Općenito, studija pojašnjava TUM i Sveučilište u Beču da su ciljana informativna politika i uključivanje onih na koje se to odnosi u procese donošenja odluka ključni kako bi se smanjila otpornost i promicalo društveno prihvaćanje. Ovo znanje moglo bi biti ključno za buduće političke inicijative i društvene promjene.