Revolucija u zdravstvu: AI postaje stručnjak za poremećaje gutanja!

Revolucija u zdravstvu: AI postaje stručnjak za poremećaje gutanja!

Posljednjih godina sve je važnije istraživanje analize procesa gutanja korištenjem umjetne inteligencije (AI). Posebice su u fokusu neurološke bolesti koje dovode do poremećaja gutanja, poput Parkinsonove bolesti i moždanog udara. Računalni znanstvenici sa Sveučilišta Friedrich-Alexander Erlangen-Nürnberg (FAU) razvijaju inovativni alat za automatiziranu procjenu rendgenskih slika gutanja. Projekt financira Njemačka istraživačka zaklada (DFG) s oko 390.000 eura. Cilj ovog razvoja je pružiti objektivniju i precizniju analizu procesa gutanja, posebice kod starijih osoba i osoba s Parkinsonovom bolešću. Gutanje je inače automatski proces, no poremećaji se često javljaju kod određenih skupina bolesnika i mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija poput aspiracije, osobito kod Parkinsonovih bolesnika. FAU izvijestio je da rendgenske snimke gutanja vizualiziraju put hrane od usne šupljine do želuca. Procjena ovih videozapisa trenutno se radi ručno i stoga je subjektivna i podložna pogreškama.

Proces podržan umjetnom inteligencijom koji FAU razvija trebao bi moći automatski analizirati videozapise i identificirati anatomske orijentire. U prvoj fazi projekta neuronske mreže se treniraju s anatomskim podacima. Daljnji korak bit će praćenje pulpe hrane tijekom vremena i otkrivanje ostataka. U završnoj fazi prikupljene podatke treba prenijeti na standardiziranu mrežu i prikazati u bologramu. Ovi bologrami omogućit će brže donošenje odluka u kliničkoj praksi i mogli bi značajno doprinijeti uspostavi studija gutanja rendgenskih zraka u njemačkom zdravstvenom sustavu.

Poremećaji gutanja i nove tehnologije

Poremećaji gutanja, poznati i kao disfagija, predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik. Prof. Kerstin Bilda sa Zdravstvenog sveučilišta u Bochumu naglašava da ti poremećaji često mogu dovesti do upale pluća. Međunarodni istraživački projekt razmatrao je dodatne tehnologije za praćenje poremećaja gutanja. Na primjer, Japan je razvio nosivu okovratnu traku koja koristi AI za kvantificiranje gutanja i praćenje vitalnih znakova. Ovi podaci uključuju zvukove gutanja i disanja, kao i podatke o kutu vrata i brzini pulsa. HN NRW ističe da se pomoću uređaja može pružiti potpora kod kuće i u terapiji te izvući preporuke za prehrambeni unos.

Korištenje trake oko vrata uskoro će biti testirano u klinikama u Japanu, dok će se u Njemačkoj prikupljati podaci od ljudi bez problema s gutanjem kako bi se stvorili normativni podaci. Potencijalna područja primjene uređaja mogla bi biti u logopediji, neurologiji i gerijatriji, a također bi se ojačala preko državnih granica kroz suradnju s japanskim istraživačima.

Uloga umjetne inteligencije u medicini

Primjena umjetne inteligencije u medicinskoj dijagnostici nije vidljiva samo u analizi procesa gutanja. Digitalizacija omogućuje učinkovito korištenje velike količine podataka, što pogoduje ranom otkrivanju bolesti i individualizaciji terapija. Glasno Fraunhofer IKS AI i veliki podaci ključni su pojmovi buduće medicine. Inteligentno upravljanje podacima ima primjenu u područjima kao što su donošenje kliničkih odluka, robotska kirurgija i medicinsko snimanje.

Ukratko, razvoj dijagnostike gutanja potpomognute umjetnom inteligencijom može ne samo poboljšati kvalitetu usluga u zdravstvu, već i potencijalno spasiti živote. Projekti i tehnologije koji su u tijeku pokazuju potencijal umjetne inteligencije da revolucionira medicinsku dijagnozu i liječenje.