Schober dobiva Heisenbergovo profesorsko zvanje: Revolucija u istraživanju T-stanica!

Schober dobiva Heisenbergovo profesorsko zvanje: Revolucija u istraživanju T-stanica!

Dana 4. srpnja 2025. prof. dr. Kilian Schober primio je Heisenbergovo profesorsko zvanje na Sveučilištu Friedrich Alexander Erlangen-Nürnberg (FAU). Ovo je značajan korak u njegovoj karijeri, podržan financiranjem od preko 500.000 eura iz Njemačke istraživačke zaklade (DFG) tijekom pet godina. Schober će se posebno usredotočiti na T stanice, koje se smatraju ključnim igračima u ljudskom imunološkom sustavu. Njegov je cilj bolje razumjeti biologiju tih stanica i razviti inovativne medicinske primjene, posebice u terapiji cjepiva i raka.

T stanice su bitna komponenta adaptivnog imunološkog sustava, koji ima sposobnost borbe protiv specifičnih patogena i prepoznavanja stanica raka. U ljudskom tijelu postoji do sto milijuna T stanica, a svaka je opremljena jedinstvenim receptorima. Međutim, ta je prilagodljivost također dvosjekli mač: u nekim slučajevima T-stanice mogu potaknuti autoimune reakcije napadajući vaše vlastito tijelo. Schober planira proučavati ponašanje tih stanica u ljudskom tkivu i proučava različite oblike bolesti u svojoj grupi na Institutu za mikrobiologiju, uključujući infekcije, tumore i autoimune bolesti.

T stanične terapije i potencijal genetskog inženjeringa

Terapija vlastitim T stanicama posljednjih je desetljeća postala sve važnija. Tim s Tehničkog sveučilišta u Münchenu (TUM) postigao je značajan napredak u tom pogledu. Njezino istraživanje pomoću genetske tehnologije CRISPR-Cas9 proizvelo je obećavajuće pristupe. T stanice su modificirane tako da vrlo nalikuju prirodnim imunološkim stanicama. Pristup terapiji T stanicama uključuje dvije metode:

• Der Empfänger erhält T-Zellen von einem Spender.
• Die eigenen T-Zellen des Empfängers werden entnommen, genetisch umprogrammiert und dann im Körper gegen Infektionen oder Tumore eingesetzt.

Iako je prva metoda pokazala obećavajuće rezultate u kliničkim modelima, reprogramiranje vlastitih T stanica ostaje izazov koji je prepun raznih problema. Prof. Schober oslanja se na ove metode u svom istraživanju i koristi pristupe koji gledaju u budućnost kako bi optimizirao odgovore T stanica na cijepljenja, na primjer cjepiva protiv SARS-CoV-2 i žute groznice.

Suradnja i budući izgledi

Još jedan središnji aspekt Schoberovog istraživačkog rada je bliska suradnja s Computational Health Center u Helmholtz centru u Münchenu. Tamo se radi na razvoju biblioteke antigena, čiji je cilj koristiti umjetnu inteligenciju za predviđanje ciljeva receptora T stanica. Ovaj interdisciplinarni pristup može značajno pridonijeti razvoju učinkovitih i ciljanih imunoterapija.

Osim toga, provode se opservacijske studije s uzorcima lokalnih kliničkih partnera u Sveučilišnoj bolnici Erlangen. To bi moglo dovesti do kliničkih studija u budućnosti, što bi dodatno unaprijedilo istraživanje imunoterapije usmjereno na pacijenta.

Schober je dio programa za mlade talente koji podupire izvrsne mlade znanstvenike s izgledima da nakon pet godina dobiju stalno profesorsko mjesto. Ove Heisenbergove profesorske titule predstavljaju porast inovacija u akademskoj nastavi i istraživanju koje bi moglo biti od velike važnosti u polju T-stanične imunologije i šire. U tom kontekstu aktualna je i nedavna publikacija o genetskom inženjeringu i naprednim sustavima za uređivanje gena koja je izašla u časopisu *Molecular Therapy – Nucleic Acids*. Članak naglašava najnovija dostignuća u ovom području istraživanja i njihovu potencijalnu primjenu za poboljšanje terapije T stanicama PubMed izvještava da....

Nastavak istraživanja i razvoja na području T stanica ne samo da obećava značajan napredak u imunoterapiji, već bi također mogao iz temelja promijeniti razumijevanje ljudskog imunološkog sustava. S obzirom na izazove i mogućnosti koje donosi genetska modifikacija imunoloških stanica, sljedećih nekoliko godina presudno je za budućnost medicinskih istraživanja.