Pjevanje za dušu: Kako glazba jača pamćenje u starosti!

Pjevanje za dušu: Kako glazba jača pamćenje u starosti!

U središtu KU-a vrlo je važna glazbena strast. Na sveučilištu, koje je poznato po svojoj živahnoj zborskoj kulturi, studenti pjevaju u raznim formacijama, od sveučilišnih zborova i komornih zborova do manjih ansambala i solo nastupa u raznim glazbenim žanrovima. Andreas Kehr, ravnatelj sveučilišnog zbora, naglašava da mnogi studenti u okviru svog školovanja postaju profesori te tako vode školske ili dječje zborove. Ti se glazbeni angažmani često nastavljaju i nakon završetka studija, čak i za maturante koji ne rade u školi. prenosi KU.de o pozitivnim učincima pjevanja i širokoj dostupnosti koju mnogi učenici nalaze u pjevanju.

Muzikologinja prof. dr. Kathrin Schlemmer posvećena je istraživanju pjevanja i glasa. Uvjerena je da se pjevanje može učiniti vidljivim kao metoda pamćenja. Njihove studije pokazuju da mnogi ljudi imaju pjesme pohranjene u fiksnom tonalitetu u svojoj memoriji, dok u isto vrijeme često vjeruju da ne znaju pjevati. Schlemmer ističe da se glazbena sposobnost smatra normalno raspoređenom - samo je mala skupina vrlo talentirana ili manje sposobna.

Važnost glazbenih aktivnosti za mozak

U vrijeme kada se stanovništvo koje stari ubrzano povećava, važnost održavanja kognitivnih funkcija postaje sve kritičnija. Najnovija istraživanja pokazuju da glazbene aktivnosti, poput sviranja instrumenta ili pjevanja, mogu imati značajne koristi za mozak koji stari. Studija u Međunarodni časopis za gerijatrijsku psihijatriju objavio je analizirao podatke iz studije PROTECT, koja je ispitivala osobe od 40 i više godina. Utvrđeno je da odrasli koji sviraju instrument pokazuju veća poboljšanja u radnoj memoriji i izvršnim funkcijama.

Rezultati pokazuju da najviše kognitivnih koristi imaju svirači klavira, dok sviranje puhačkih i limenih instrumenata također ima pozitivne učinke, iako su oni manje izraženi. Iznenađujuće, nije pronađena značajna povezanost između kognicije i sviranja udaraljki, žičanih instrumenata ili gitare. Ipak, ističe se veza između zborskog pjevanja i kognitivnog zdravlja, iako ostaje nejasno jesu li dobrobiti posljedica samog pjevanja ili društvenog aspekta zborskog pjevanja.

Glazba kao zaštitna mjera

Dr. Jennie Dorris sa Sveučilišta u Pittsburghu naglašava koliko pojedini alati mogu biti važni za kogniciju. Prethodna istraživanja također pokazuju da puštanje glazbe može povećati brzinu živčanih impulsa i potaknuti stvaranje mijelina. Ti fiziološki mehanizmi pridonose integraciji glazbene terapije u liječenje neuroloških bolesti poput demencije ili Alzheimerove bolesti. Istraživanja pokazuju da su glazbene aktivnosti u odrasloj dobi učinkovita strategija za održavanje kognitivnih funkcija.

Ukratko, i pjevanje u zajednici i individualno muziciranje ključni su dijelovi života koji ne samo da obogaćuju pojedinca, već imaju i pozitivan utjecaj na društvo i zajednice u kojima živimo. S obzirom na neviđene prednosti koje sviranje glazbe ima na kognitivnu funkciju, vrijednost glazbenog obrazovanja u školama i izvan njih postaje još jasnija—posebice u vrijeme kada su glazbeni programi ugroženi.