Zemlje na ljestvici: Njemačka na sedmom mjestu – uspjeh ili opasnost?

Zemlje na ljestvici: Njemačka na sedmom mjestu – uspjeh ili opasnost?

Na Sveučilištu Passau nastavlja se projekt Indeksa državnosti (StIx) koji predstavlja važan korak u proučavanju funkcioniranja država u svijetu. Dr. Theresa Paola Stawski vodi ovaj projekt, koji je izvorno financirala Njemačka istraživačka zaklada (DFG) na Sveučilištu Würzburg. Rezultati su na Početna stranica Indeksa državnosti koji nudi online analitičke alate za istraživanje profila i trendova zemalja. Ciljne skupine web stranice su istraživači, politički akteri, studenti i zainteresirana javnost.

Na trenutnoj ljestvici Singapur zauzima prvo mjesto kao država koja najbolje funkcionira, a slijede ga Estonija i Danska. Njemačka je napredovala na sedmo mjesto, dok se šest zemalja smatra propalim. Bilanca od 2023. do 2024. blago je pozitivna: od 174 države, u 88 se stanje popravilo, dok je u 80 došlo do regresije. Zabrinjavajuće je otkriće da će 2024. godine ukupno 93 od 174 države biti klasificirane kao neispravne u različitim stupnjevima, a više od polovice smatrat će se osjetljivima. Zemlje poput Libije, Jemena i Haitija zauzimaju posljednja mjesta na ljestvici.

Dinamika država i institucija

Empirijski slučajevi država pokazuju da se one sastoje od mješavine formalnih i neformalnih institucija i praksi. Formalne institucije predstavljaju državu putem pisanih pravila i propisa koje implementira i provodi sama država. Neformalne institucije, s druge strane, ne temelje se na suverenim zahtjevima države, već proizlaze iz stvarne asertivne moći nedržavnih aktera i grupa. Te neformalne institucije mogu donositi zakone i provoditi vlastita pravila, što značajno utječe na odnose između formalnih i neformalnih struktura.

Indeks državnosti pojednostavljuje interakcije između države i neformalnosti fokusirajući se na konfliktne odnose i negativne učinke između ove dvije institucije. Učinci takve dinamike često su dvosmisleni i razlikuju se ovisno o kontekstu, institucionalnom okruženju i dinamičkim čimbenicima. Ovaj diferencirani pogled od velike je važnosti za analizu krhkosti država.

Krhke države i njihov globalni utjecaj

U suvremenom svijetu država država ima dvostruku regulatornu funkciju. Osigurava javni red za određene populacije unutar teritorijalnih granica i pridonosi globalnom poretku međunarodnog sustava. Međutim, krhka državnost, bolna stvarnost slabih, neuspješnih ili propalih država, potkopava te osnovne funkcije. Takve države često nisu u stanju pružiti osnovne usluge ili zadovoljiti osnovne društvene potrebe. To ima dalekosežne posljedice i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini.

Problemi krhkih država nisu samo lokalni, već se šire u regiju i cijelu međunarodnu zajednicu. Posebno su osjetljivi na negativne učinke globalizacije i ne mogu iskoristiti njezine pozitivne strane. Stoga se tema izgradnje države smatra ključnim doprinosom globalnoj strukturnoj i regulatornoj politici koja ima za cilj pravedniju raspodjelu mogućnosti i resursa. Pristup jačanju država postaje sve važniji za stabilizaciju međunarodne zajednice i suočavanje s izazovima sadašnjeg vremena.