Vertikalni uzgoj: Revolucija za urbanu proizvodnju hrane!

Vertikalni uzgoj: Revolucija za urbanu proizvodnju hrane!

S obzirom na rastuću globalnu populaciju, za koju se očekuje da će dosegnuti gotovo 10 milijardi ljudi do 2050. godine, metode tradicionalnog uzgoja suočavaju se s velikim izazovima. Ekstremne vremenske prilike, nestašica vode, erozija tla i klimatske promjene opterećuju tradicionalne metode uzgoja. Ove okolnosti zahtijevaju inovativna rješenja. Mogućnost koja obećava je vertikalna poljoprivreda, koja se smatra vrijednom dopunom konvencionalnoj poljoprivredi. Metoda omogućuje uzgoj biljaka u zatvorenim, vertikalnim sustavima koji ne ovise o kvaliteti tla i vremenskim uvjetima. Ovo ne samo da štedi prostor, već i smanjuje potrošnju vode do 95% greenkama.org prijavio.

Središnji projekt na ovu temu vodi dr. Vanesa Calvo-Baltanás iz TUMCREATE-a u Singapuru. Ona ispituje potencijal vertikalnog uzgoja za šest skupina hrane, uključujući usjeve, alge, gljive, insekte, ribu i uzgojeno meso. Studija pokazuje da vertikalni uzgoj može povećati prinos proteina po površini za gotovo tristo puta u usporedbi s klasičnim žitaricama i preko 6000 puta za gljivice i kukce. Ovi se rezultati temelje na teoretskim procjenama i kvantitativnom okviru za procjenu prinosa i utjecaja na okoliš. Glasno tum.de Takvo povećanje prinosa ključno je za zadovoljenje sve većih potreba za hranom.

Tehnološki napredak u vertikalnom uzgoju

Vertikalni uzgoj koristi tehnologije poput hidroponike, gdje korijenje biljke raste u vodi bogatoj hranjivim tvarima, i aeroponike, gdje korijenje visi u zraku i opskrbljuje se maglicom hranjivih tvari. Korištenje LED tehnologije i interneta stvari (IoT) omogućuje precizno praćenje svjetla, temperature i opskrbe hranjivim tvarima. Inovativne tvrtke kao što su Infarm u Njemačkoj i AeroFarms u SAD-u pokreću ovaj razvoj naprijed koristeći automatizirane sustave za optimizaciju proizvodnje.

Sveobuhvatna analiza vertikalnog uzgoja u usporedbi s tradicionalnim uzgojem otkriva neke ključne prednosti. Dok vertikalna poljoprivreda zahtijeva vrlo malo zemlje, tradicionalna poljoprivreda pati od velikih zahtjeva za zemljištem i dugih transportnih ruta. Uz cjelogodišnju berbu, neovisno o vremenskim uvjetima, još jedna prednost je praktički eliminirana uporaba pesticida. To doprinosi održivosti i zdravstvenoj sigurnosti hrane. Smanjenje emisije CO₂ uz minimalne transportne rute još je jedna prednost. Glasno oarjbp.com Takvi pristupi mogli bi značajno promijeniti urbanu proizvodnju hrane.

Izazovi i budući izgledi

Unatoč prednostima, postoje i izazovi povezani s vertikalnim uzgojem. Visoki energetski zahtjevi uzrokovani LED diodama i klimatizacijom, kao i visoka početna ulaganja odvraćaju neke potencijalne investitore. Društveno prihvaćanje i tehnološka ovisnost moguće su prepreke bacanju krzna. Određene namirnice, poput algi i insekata, nisu dovoljno popularne među stanovništvom, što bi moglo spriječiti široku primjenu. Rješenja bi mogla ležati u korištenju solarne energije i učinkovitijih tehnologija, što bi trebalo podržati državnim programima financiranja.

Istraživanje i razvoj u području vertikalnog uzgoja tek počinje. Profesor Senthold Asseng naglašava da potencijal ove tehnologije još nije u potpunosti iskorišten i hvali mogućnost pretvaranja otpadnih proizvoda iz drugih usjeva u zatvorenom prostoru u hranjivu hranu. Studija iz projekta Proteins4Singapore služi kao vrijedna osnova za procjenu za donositelje odluka iz politike, industrije i istraživanja u cilju promicanja održive proizvodnje hrane. S ciljem da se do 2030. lokalno proizvede 30 posto potreba za hranom, vertikalna poljoprivreda se smatra resursno učinkovitim dijelom ove strategije.