Vuk ili čovjek? Nova saznanja o suživotu u Švicarskoj!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Verena Schröder nagrađena je za svoju disertaciju na KU Ingolstadt. Tema: Odnosi čovjeka i vuka u Švicarskoj.

Verena Schröder wird für ihre Dissertation an der KU Ingolstadt ausgezeichnet. Thema: Mensch-Wolf-Beziehungen in der Schweiz.
Verena Schröder nagrađena je za svoju disertaciju na KU Ingolstadt. Tema: Odnosi čovjeka i vuka u Švicarskoj.

Vuk ili čovjek? Nova saznanja o suživotu u Švicarskoj!

Verena Schröder nedavno je primila nagradu VGDH 2025. za svoju disertaciju "Odnosi između ljudi i vukova u alpskom kulturnom krajoliku. Transakcije, intra-akcije i rezonancije: Više od ljudske geografije povezanosti". Izvanredan rad napisan je u radnoj skupini za humanu geografiju na KU. Disertacija je nagrađena najvišom ocjenom summa cum laude i pokazuje kako povratak vukova u Švicarsku otvara nove perspektive suživota ljudi i životinja.

Schröder, koji je radio kao znanstveni asistent na KU od 2017. do 2024., trenutno radi na istraživanju razvoja i održivosti na Sveučilištu u Innsbrucku. Njezino istraživanje usmjereno je na uzajamni odnos između ljudi i vukova te se posebno fokusira na emocionalna iskustva koja igraju značajnu ulogu u raspravama oko povratka vukova. "Emocionalna iskustva ključna su za razumijevanje sukoba društvenog okruženja", objašnjava Schröder. Njezina disertacija potiče nas na ponovno promišljanje odnosa između ljudi i vukova i drugih živih bića.

Novi metodološki pristupi

Schröder je u svojoj disertaciji koristila inovativne metode koje su razvijene iz antropocentrično-kritičke perspektive. To uključuje go-alongs, pripovijedanje usmjereno na životinje te multisenzorne i vizualne metode. Središnji element je razvoj kolaborativnog stripa. Ovaj strip, koji je predstavljen na izložbi kao multisenzorno iskustvo s pozadinskom glazbom, ima za cilj učiniti više od ljudskih narativa emocionalno opipljivim. Strip pomaže doseći širu čitateljsku publiku i povećati vidljivost znanstvenih rezultata, djelujući kao alat za znanstvenu komunikaciju.

Terensko istraživanje provedeno je u švicarskom području Calanda, gdje čopor vukova živi od 2012. Schröder je tijekom boravka u kolibama promatrala interakcije između ljudi, vukova i drugih životinja. Ove opservacijske studije dio su njihovog pristupa hvatanju društvenih rezonancija i emocionalnih reakcija na prisutnost vukova. “Suživot prije svega treba shvatiti kao tjelesnu praksu”, stoji u disertaciji.

Istraživački projekti i vizije budućnosti

Projekt koji vodi Schröder za vraćanje vukova u kulturni krajolik financira Njemačka istraživačka zaklada (DFG). Ne ispituje samo prihvaćanje vukova, već propituje i granice u raspravi o vukovima. Schröder naglašava da se prijašnje rasprave često fokusiraju na dobrobit domaćih životinja i tako sužavaju pogled na složene interakcije između ljudi i životinja.

Teorijska osnova njezina rada uključuje klasični pragmatizam Johna Deweyja kao i agentni realizam Karen Barad i teoriju rezonancije Hartmuta Rosa. Ovi teorijski pristupi nude nedualistički okvir koji se usredotočuje na međusobne veze između ljudi, životinja i njihovog materijalnog okruženja.

Svojom disertacijom i pratećim projektima Schröder razvija temelje za suživot koji se temelji na povezanosti umjesto na kontroli. Njezin rad ima za cilj promicanje razumijevanja neodređenosti vukova i stvaranje novih oblika živosti i samoučinkovitosti. Knjigu za disertaciju objavila je izdavačka kuća Transcript-Verlag i dostupna je u otvorenom pristupu kako bi doprla do što većeg broja čitatelja i dodatno unaprijedila raspravu o odnosima čovjeka i vuka.