Istraživači iz Würzburga dešifriraju tajnu aktivacije T stanica!

Istraživači iz Würzburga dešifriraju tajnu aktivacije T stanica!

Dana 11. travnja 2025., izvješća Sveučilište u Würzburgu o revolucionarnim otkrićima istraživačke grupe Max Planck za sistemsku imunologiju. Tim, predvođen Wolfgangom Kastenmüllerom i Georgom Gasteigerom, otkrio je nepoznatu fazu imunološkog odgovora koja bi mogla imati dalekosežne implikacije na cijepljenja i stanične imunoterapije.

T stanice, središnje obrambene stanice imunološkog sustava, igraju ključnu ulogu u adaptivnom imunološkom odgovoru. Ovaj imunološki odgovor se aktivira kada urođeni obrambeni mehanizmi nisu dovoljni za borbu protiv infekcija. Senzorske stanice urođene imunosti prepoznaju antigene i tako aktiviraju adaptivnu imunost, koja je često neophodna za učinkovitu borbu protiv patogena.

Faze aktivacije T stanica

Tim je pokazao da faza pripreme T stanica počinje kada T stanice naiđu na dendritične stanice (DC) u limfnim čvorovima. Oni predstavljaju specifične antigene, koji iniciraju aktivaciju T stanica. Ovaj proces traje oko 24 sata, tijekom kojih T stanice ostaju u kontaktu s dendritskim stanicama, kao što su PMC objasnio. Ova interakcija je ključna jer jednom kada se aktiviraju, T stanice nastavljaju migrirati i umnožavati se kako bi postale efektorske stanice ili memorijske stanice.

Studije također pokazuju cikličku aktivaciju T stanica. Nakon prve interakcije dolazi do desenzibilizacije, a nakon dva do tri dana ponovnog aktiviranja. To se događa dok T-stanice migriraju kroz krv i limfno tkivo kako bi prepoznale antigene, zahtijevajući specifične komplekse peptid:MHC da izvrše svoju funkciju.

Implikacije za imunoterapije

Razumijevanje ovih dvostrukih aktivacijskih faza može omogućiti značajan napredak u razvoju imunoterapije, posebice protiv raka. CAR-T stanice, oblik imunoterapije, genetski su modificirane da učinkovito napadaju stanice raka. Cilj istraživanja je dešifrirati mehanizme koji kontroliraju aktivaciju i diferencijaciju T stanica, što bi moglo dovesti do optimizacije terapija temeljenih na T stanicama.

Trenutna istraživanja također bacaju svjetlo na ulogu citokina kao što je IL-2, koji su važni u podržavanju proliferacije i diferencijacije T stanica. Citotoksične T-stanice mogu ubiti zaražene stanice i otpustiti citokine kako bi dodatno pojačale imunološki odgovor. Ovo naglašava složenost interakcije između različitih tipova imunoloških stanica i njihove signalizacije kroz specifične antigenske receptore i adhezijske molekule.

Napredak u ovom području mogao bi revolucionirati liječenje bolesti poput leukemije i limfoma jer se imunološki sustav sve više mobilizira protiv apikalnih patogena. Kroz preciznije metode za identifikaciju i aktivaciju specijaliziranih T stanica, znanstvena zajednica se nada pronaći učinkovitije oblike terapije koji se mogu prilagoditi individualnim potrebama pacijenata.