Demokracija pod pritiskom: lažne informacije ugrožavaju koheziju!

Demokracija pod pritiskom: lažne informacije ugrožavaju koheziju!

Političko raspoloženje u Njemačkoj suočava se s dubokim promjenama. Aktualna studija Slobodnog sveučilišta u Berlinu pod naslovom "Polarizacija unatoč stabilnosti. Birači u Njemačkoj i njihov pogled na demokraciju, medije, pitanja i stranke u svjetlu studija CNEP-a 2017., 2021., 2024." analizira razvoj događaja prije saveznih izbora 2025. godine. Studija se oslanja na opsežna istraživanja stanovništva o izborima 2017., 2021. i europskim izborima 2024. te pokazuje ozbiljne pomake, posebice u medijskom kontekstu. Prof. dr. Thorsten Faas, koji vodi studiju, naglašava da promjena u stranci i medijskom krajoliku dovodi do promjene percepcije i polarizacije. Dok se opća ekonomska situacija sve više percipira kao negativna, ljudi svoju individualnu ekonomsku situaciju ocjenjuju kao stabilnu i općenito pozitivnu. Ovi rezultati su u skladu s opažanjem da pristaše AfD-a imaju skeptičan stav prema funkcionalnosti demokracije i da postoje jasne razlike u percepciji, osobito među mladima s niskim stupnjem obrazovanja.

Podrška medijima posebno je važna u ovom kontekstu. TikTok, platforma koja je bila uglavnom nepoznata 2017., sada je porasla u utjecaju. Istodobno, u siječnju 2024. osnovan je Savez Sahra Wagenknecht (BSW), što ilustrira dramatične promjene u stranačkom sustavu i naglašava potrebu suočavanja s tim novonastalim okolnostima. Studija pokazuje da temeljni aspekti liberalne demokracije kao što su slobodni izbori i mediji uživaju snažnu podršku, dok su specifične percepcije i pogledi visoko polarizirani. Završno izvješće o istraživanju dostupno je na internetu i daje dublji uvid u metode i zaključke.

Dezinformacije i njihove opasnosti

Druga analiza Zaklade Bertelsmann otkriva da 84 posto ljudi u Njemačkoj doživljava namjerno širenje lažnih informacija na internetu kao ozbiljan problem. Više od 81 posto ispitanih vidi dezinformacije kao ozbiljnu prijetnju demokraciji i društvenoj koheziji. Ove činjenice naglašavaju zabrinutost koju je izrazila Daniela Schwarzer, članica uprave Zaklade, koja ističe da opasnosti od lažnih informacija ne samo da ugrožavaju izborni proces, već i značajno narušavaju povjerenje u politiku, stranke i medije. Preko 54 posto ispitanih smatra da se problemu dezinformacija posvećuje premalo pažnje.

Osim toga, više od 90 posto vjeruje da širitelji dezinformacija žele konkretno utjecati na mišljenje ljudi. Bliske veze između dezinformacija i kontroverznih pitanja kao što su imigracija, zdravlje, rat i klimatske promjene pokazuju izazove s kojima se društvo suočava. S obzirom na ove okolnosti, ključno je razviti strategije za borbu protiv lažnih vijesti i poboljšati medijsku pismenost.

Uloga društvenih medija

Društveni mediji, koji su postali popularni na prijelazu tisućljeća, igraju ambivalentnu ulogu u ovom dinamičnom krajoliku. Prema Saveznoj agenciji za građansko obrazovanje, društveni mediji omogućuju ljudima povezivanje i olakšavaju razmjenu informacija, ali također mogu pridonijeti fragmentaciji javnosti. Kritičari upozoravaju da političko sudjelovanje putem društvenih medija često nema željeni utjecaj na društvo te da fragmentirani informacijski krajolik ugrožava koheziju.

Utjecaj društvenih medija je značajan. U kampanji za savezne izbore 2021., 50 posto birača koji prvi put glasaju reklo je da su informacije uglavnom dobili putem društvenih medija. Istodobno, čini se da pristup informacijama putem društvenih medija ne vodi uvijek povećanom političkom obrazovanju. To dovodi do složene međuigre između korištenja medija, političkog znanja i individualnih stavova. Izazovi leže u utvrđivanju načina na koji društveni mediji oblikuju percepciju problema i koje su mjere potrebne za promicanje informirane i angažirane javnosti. Ovo balansiranje između prilika i rizika postaje sve relevantnije u kontekstu današnjih političkih rasprava.