Vatra: Kako je čovječanstvo tisućama godina utjecalo na ekosustave!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Nova studija sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu ispituje ranu upotrebu vatre od strane ljudi u Euroaziji prije više od 50.000 godina.

Eine neue Studie der Freien Universität Berlin untersucht die frühe Nutzung von Feuer durch den Menschen in Eurasien vor über 50.000 Jahren.
Nova studija sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu ispituje ranu upotrebu vatre od strane ljudi u Euroaziji prije više od 50.000 godina.

Vatra: Kako je čovječanstvo tisućama godina utjecalo na ekosustave!

Vatra, prirodni fenomen koji je oblikovao Zemlju više od 400 milijuna godina, ključna je za razvoj staništa, ciklus ugljika, klimu i vegetaciju. Nova, revolucionarna studija objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) udahnula je novi život raspravi o ulozi vatre u ljudskoj povijesti. Po prvi put se dovodi u pitanje pretpostavka da su ljudi vatru kao alat koristili tek relativno kasno u povijesti.

Ova studija pokazuje da se vatra koristila u Euroaziji prije više od 50.000 godina, što je 10.000 godina ranije nego što se mislilo. Međunarodni istraživački tim, uključujući paleontologe iz Slobodno sveučilište u Berlinu analizirao jezgru sedimenta staru 300 000 godina iz Istočnog kineskog mora. Unutra su pronašli pougljenjene biljne ostatke koji su nastali nepotpunim izgaranjem. Ovo otkriće pokazuje ne samo ranu aktivnost požara, već i porast aktivnosti požara u istočnoj Aziji koji je usporedan sa sličnim razvojem u Europi, jugoistočnoj Aziji i Australiji.

Utjecaj na ljude i prirodu

Studija naglašava da je ovo globalno povećanje požara u korelaciji s ekspanzijom modernih ljudi (Homo sapiens), povećanjem gustoće stanovništva i povećanom uporabom vatre tijekom hladnih ledenih doba. Vatra je prvim ljudima omogućila kuhanje hrane, poboljšavajući apsorpciju hranjivih tvari i olakšavajući preživljavanje u ekstremnim klimatskim uvjetima. Dr. Debo Zhao, dopisni autor studije, naglašava da rezultati dovode u pitanje ideju da su ljudi postali geološki utjecaj tek u nedavnoj prošlosti.

Antropogeno korištenje vatre također je vidljivo u promjeni vegetacije tijekom geoloških vremenskih razdoblja. Povijesne promjene režima požara od društava lovaca i sakupljača do poljoprivrednih i stočarskih društava pokazuju dubok utjecaj ljudskih aktivnosti na krajolik. Glasno bildungsserver.hamburg.de Interakcije između vatre i vegetacije treba razmotriti u širem kontekstu: ljudska praksa požara utjecala je na biološku raznolikost i možda je doprinijela nestanku megafaune na kraju posljednjeg ledenog doba.

Ekosustavi u plamenu

Vatra također igra središnju ulogu u većini ekosustava. Ne samo da je razarač, već djeluje i kao izvor hranjivih tvari na mnogo načina. Šumski požari obično su uzrokovani udarima groma i mogu spaliti ogromna područja, potičući i odlaganje otpada i regeneraciju tla. Prema informacijama iz priroda.wiki, brojne biljne vrste poput eukaliptusa i bora prilagođene su vatri. Ove biljke čak trebaju vatru za reprodukciju.

Ukratko, trenutna istraživanja sugeriraju da vatra nije samo prirodni element, već i bitan alat za ljudski opstanak i razvoj. Nova studija povlači važne veze između vatre, ljudi i ekosustava i otvara nove perspektive o utjecaju vatre na evoluciju vegetacije i uvjete okoliša milijunima godina. Projekt koji financira DFG o povijesti požara u istočnoj Africi dat će još jedan značajan doprinos ispitivanjem posljednjih 600.000 godina povijesti požara u regiji.