Genetske tajne: Koliko je vaš mozak zapravo star!

Genetske tajne: Koliko je vaš mozak zapravo star!

Nova studija Sveučilišta Humboldt u Berlinu istražuje genetske uzroke i promjenjive rizike takozvane razlike u dobi mozga (BAG). Ovaj pojam opisuje razliku između kronološke i biološke starosti mozga, koja se utvrđuje magnetskom rezonancijom (MRI). Studija ima za cilj razumjeti zašto neki mozgovi brže stare i koji čimbenici igraju ulogu. Temelj za istraživanje je britanska UK Biobank koja daje podatke preko 56.000 sudionika.

Rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisuStarenje prirodeobjavljeno. Istraživači su identificirali 59 genskih regija koje utječu na brzinu starenja mozga, pri čemu je 39 od tih regija prvi put povezano sa starenjem mozga. Također su ispitani posebno dobro poznati geni kao što su MAPT i APOE, a oba su povezana s rizikom od Alzheimerove bolesti. Ova otkrića proširuju razumijevanje povezanosti genetike i okolišnih čimbenika rizika kao što su visoki krvni tlak, pušenje i konzumacija alkohola.

Odnosi između genetike i čimbenika rizika

Istraživanje pokazuje da su visoki krvni tlak i dijabetes tipa 2 genetski povezani s povećanim rizikom od preranog starenja mozga. Osim toga, identificirane su genetske korelacije s čimbenicima mentalnog i fizičkog zdravlja, kao i društvenim aspektima. Ovo naglašava blisku vezu između genetskih čimbenika i promjenjivih rizika.

Važnost ovih saznanja leži u mogućnosti doprinosa prevenciji demencije i drugih neurodegenerativnih bolesti kroz bolje razumijevanje čimbenika rizika. Studiju nije provelo samo Sveučilište Humboldt, već iu suradnji s Charitéom, Sveučilištem u Leipzigu i Institutom Max Planck za kognitivne znanosti i znanosti o mozgu.

Međunarodna gledišta o genetskim čimbenicima rizika za Alzheimerovu bolest

Analiza genetskih rizika za Alzheimerovu bolest nadopunjena je međunarodnom studijom provedenom uNature Geneticsobjavljena je. Ova studija, koju koordinira konzorcij European Alzheimer's and Dementia Biobank (EADB), prva je u svijetu koja ispituje poligenske ocjene rizika (PRS) u odnosu na Alzheimerovu bolest. Studija je uključivala istraživače iz različitih dijelova svijeta, uključujući Europu, Aziju, Afriku, Sjevernu Ameriku, Južnu Ameriku i Australiju.

Istraživanje je identificiralo dva genetska potpisa za složene oblike Alzheimerove bolesti: potpis snažno povezan s apolipoproteinom E (APOE) i drugi koji uključuje oko 75 genetskih varijanti. Zanimljivo, drugi potpis pokazuje dosljednost među populacijama, sugerirajući zajednički biološki mehanizam za bolest.

Ovo istraživanje ima potencijal unaprijediti preciznu medicinu omogućujući prilagodbu liječenja posebno genetskim karakteristikama. Vrijednosti PRS-a temelje se na nedavnoj studiji Genome-Wide Association (GWAS) o Alzheimerovoj bolesti i mogle bi pomoći u poboljšanju kliničkih ispitivanja identificiranjem pojedinaca s visokim genetskim rizikom.

Ukratko, genetski čimbenici igraju ključnu ulogu u razumijevanju i borbi protiv neurodegenerativnih bolesti. Dijalog između ovih različitih istraživačkih pristupa obećava stjecanje dubljeg uvida u složenost ljudskog mozga i izazove u istraživanju starenja.

Više informacija možete pronaći u studijama: Sveučilište Humboldt u Berlinu, PubMed, IDW Online.